Na mnogim skupovima od raznih stručnjaka često se može čuti kako je osobama, obiteljima ili različitim skupinama građana, suočenima s različitim problemima i teškoćama potrebna psihosocijalna pomoć.

Kao dobar primjer pružanja te usluge vrijedi istaknuti riječki Dom za odrasle osobe Turnić. Taj mikrosvijet izgradio je, naime, cijeli spektar usluga odraslim osobama koje se suočavaju s teškoćama mentalnog zdravlja i u svakodnevnom funkcioniranju.

Cijelo djelovanje Doma, može se reći, prožeto je socijalnim uslugama. U uslugu smještaja u samoj kući Doma na riječkom Turniću, gdje živi 66 osoba, zatim u uslugu organiziranog stanovanja u više stanova, kao i u Dnevni boravak na riječkom Potoku – Dom je ugradio mnoštvo usluga psihosocijalne podrške.

Ovisno o individualnim potrebama korisnika, one su usmjerene svim korisnicima, kao i članovima njihovih obitelji, što znači i izvaninstitucionalno. Odnosno, kako iz Doma Turnić poručuju: usluga psihosocijalne podrške potrebna je i u ustanovi i u zajednici.

Na tom tragu, Dom poziva i druge odrasle građane koji imaju teškoće mentalnog zdravlja i njihove obitelji da im se obrate, i stručnu pomoć će dobiti. Dovoljno je da se jave izravno Domu ili područnom riječkom Zavodu za socijalnu skrb, koji će ih u Dom uputiti.

Podrška i osnaživanje

Pružanje takve usluge pod okriljem Doma Turnić znači stručnu pomoć putem multidisciplinarnog tima koji ima 11 djelatnika – radnog terapeuta, psihologe, socijalne radnike, likovnog terapeuta, glazbenog terapeuta, rehabilitatore, radne instruktore i njegovatelje. Većina njih našoj je novinarskoj ekipi predstavila svoj konkretan rad.

– Raznolika i kontinuirana stručna podrška omogućava korisnicima razvoj socijalnih, radnih i emocionalnih vještina te doprinosi poboljšanju njihove kvalitete života i socijalne integracije.

To znači da ih se osnažuje za svakodnevne aktivnosti kroz neke radne zadatke, da ih se osnažuje emocionalno, da se prepoznaju njihovi kapaciteti, da ih se osnažuje kako bi se lakše snalazili u svakodnevnim situacijama.

Stručni tim Doma izrađuje individualni plan podrške prilagođen specifičnim potrebama svakog korisnika. Intencija svega toga je spriječiti da osobe s takvim teškoćama završe u instituciji, da što duže budu u svojoj obitelji i svom životnom okruženju.

Za članove njihovih obitelji Dom organizira savjetodavni rad kako bi im se pomoglo razumjeti promjene kod korisnika i prilagoditi se novim okolnostima, štoviše djeluje i Udruga Podrška, koja okuplja obitelji oboljelih, objasnila je socijalna radnica Martina Pažur Živković.

Ravnateljica doma Martina Baiocco kaže da se Domu Turnić izvana javljaju različiti ljudi s teškoćama mentalnog zdravlja, i rado u Dom dolaze.

– Pozivamo i druge s teškoćama mentalnog zdravlja i njihove obitelji da se jave. Usluga psihosocijalne pomoći je i njima namijenjena, a ne samo onima koji su u Domu, u Dnevnom boravku ili u našem organiziranom stanovanju.

Te usluge ćemo im pružati i u sjedištu Doma na Turniću i u Dnevnom boravku na Potoku, i sve su za njih besplatne. Radimo individualno s oboljelom osobom i s članovima obitelji, ali i zajednički, kako je to ljudima potrebno, objasnila je Baiocco.

Pitali smo ju i što je najvažnije u radu Doma Turnić.

– Puno toga se u našem poslu temelji na odnosu s korisnicima. U isto vrijeme mi njima moramo biti profesionalci koji s njima rade, kao i partneri, u prijateljskom odnosu. Iz takvog se odnosa puno toga dobrog rodi, a ljudima je onda lakše vratiti povjerenje u zajednicu, u sebe, u život općenito.

Ovdje su ljudi koji puno pate, koji su prošli veliku patnju, a s njima često patnju prolaze i članovi njihovih obitelji. To su rane koji treba liječiti dugotrajnim procesima. Zato je psihosocijalna podrška važna, sumirala je ravnateljica.

Stigma je bolna

Psihologinja u Domu Kristina Manestar, ujedno je i predsjednica Udruge Podrška koja postoji od 2016. godine.

– Udruga djeluje s grupama samopodrške obitelji, gdje se događa razmjena iskustava, međusobna podrška i naša podrška. Teme susreta kreiramo osluškujući što ljude muči i zanima, a poanta je da se obiteljima pomogne da se malo rasterete zajedničkog tereta mentalne bolesti.

Susreti se održavaju i u Domu i u Dnevnom boravku, a sada organiziramo i izlet za njih, izlet u Trst, a to činimo zato da se ljudi malo odmaknu od rutine svakodnevnice. Sve je to za ljude dobro, i to vidimo po njihovim povratnim informacijama, uputila je Manestar.

Članove stručnog tima pitali kako se oboljeli i njihovi najbliži nose sa, nažalost još uvijek prisutnom, stigmom. Unisono su odgovorili da se protiv stigme kontinuirano bore, da stigma nije fer.

– Protiv stigme se bori edukacijom od predškolske i školske dobi nadalje. Održavali smo kreativne radionice, dramske, likovne, glazbene za sve te uzraste, zaključno sa studentima. Radi se o tome da tijekom odrastanja djeca prihvate različitosti koje među ljudima postoje, rekao je Luka Lukačević, glazbeni terapeut.

Radna terapeutkinja Alenka Vondra Butigan, ujedno i voditeljica Odjela za pružanje usluge smještaja, psihosocijalne podrške i ostalih usluga u zajednici, kaže da su u tom cilju lani korisnici doma napravili predstavu za djecu i da je to za svih bila prekrasna opuštena radionica. Poručuje da su sve te radionice dobri načini borbe protiv stigme, »zapravo odgajanje cijelog društva za prihvaćanje različitosti među ljudima«.

Psihologinja Kristina Manestar podsjetila je na programe s kojima Dom Turnić, izlazeći u javnost, djeluje i u cilju destigmatizacije. Riječ je o Mentalfestu u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, o Tjednu psihologije, o aktivnostima u povodu Svjetskog dana socijalnog rada i drugima. Na tom tragu, ravnateljicu Baiocco pitamo o tom djelovanju Doma – o tome da je prisutan i prepoznat u javnosti, o otvorenosti.

– Stigma je bolna za ljude koji imaju poteškoće i za njihove obitelji. Volimo da korisnici budu aktivni sudionici raznih aktivnosti, jer je to za njih dobro. I u redu je da to pokažemo, da ljudi znaju tko smo i da se toga ne boje. Korisnicima treba podrška jer uz podršku mogu sudjelovati u životu, i imaju na to pravo, poručila je.

Kreativnost i samopouzdanje

Usluga psihosocijalne pomoći znači poticanje i provođenje niza kreativnih aktivnosti, pri čemu svaka struka u stručnom timu ima svoje specifičnosti, a sve zajedno vode dobrobiti korisnika i njegove obitelji.

– Radnu terapiju zapravo svi radimo zajedno, upućuje Vondra Butigan – jer ljudi, njihovi interesi i talenti su različiti, a naš tim ima stručnjake za različita područja. Pokazalo se npr. da korisnici jako vole kulinarske radionice, čiji je rezultat i naša knjiga »Kuharica za samostalni život«.

Te radionice okupljaju ljude, i zato jer poslije kuhanja osjećaju i ugodu. Njima se ujedno korisnike osamostaljuje za život u zajednici, u organiziranom stanovanju, gdje sami kuhaju. Našim korisnicima je u nekom trenutku života, kad su se razboljeli, oduzeto to da rade sami nešto za sebe, kako korisnicima koji žive u domu, tako i vanjskim korisnicima.

No čovjeku treba omogućiti proces oporavka, pa i da pri tom mnogo puta i pogriješi, a mi smo tu da budemo podrška sa strane. Uključujemo ih u razne naše radionice, slušamo njihove ideje, pratimo kako napreduju i koje su nečije sposobnosti.

Ako se čovjeku ne da priliku, ako ga ostavimo da samo pasivno sjedi, nikad nećemo saznati koje su njegove mogućnosti. Putem svih tih aktivnosti saznajemo što korisnici mogu i žele, pa slijedom toga možemo formirati grupe, čime ih potičemo da uče jedni od drugih.

Povremeno npr. imamo informatičku radionicu u kojoj informatički pismeniji korisnik poučava i druge. Isto je i u kulinarskim radionicama, a sve su to načini poticanja samopouzdanja.

Dobrodošla umjetnost

Vondra Butigan predstavila je i neke povremene programe.

– Održavamo i neke posebne povremene programe, poput dramske radionice, te već godinama surađujemo s partnerima iz udruženja Tavan iz Sarajeva, Prostor iz Beograda, i s udrugom Kralji ulice iz Slovenije.

Prošli smo već tri Erazmus projekta, čime također mičemo stigmu. Trenutno smo uključeni u međunarodni projekt Ludi Balkan – transformacija psihijatrije kroz umjetnost, a neki od ciljeva toga projekta su socijalna inkluzija i poboljšanje kvalitete života korisnika psihijatrijskih usluga kroz umjetničko stvaralaštvo…

Istraživanja u psihijatriji pokazuju da je art terapija najučinkovitiji psihoterapijski pristup u radu s osobama koje imaju iskustvo psihoze. Temeljem tog projekta naši korisnici stvaraju dramsku predstavu s kojom se nadamo putovati u Oslo, što je isto dio projekta.

Za naše korisnike i za nas je to zaista veliko. Sudjelovali smo u projektu Art Of Voices kroz koji smo razvili besplatnu on-line edukaciju korištenja četiri elementa u oporavku – kazalište, art terapija, kazalište pokreta i književnost – objasnila je Vondra Butigan.

Dom ima i poznatu radio emisiju – Tko je ovdje lud? koja je ujedno i radionica, i vrsta podrške. Redakciju emisije čini sedam korisnika koji su njezini autori, no mogu im se pridružiti i drugi.

Korisnicima su dragocjene i likovne radionice, grupne i individualne, koje vodi likovni terapeut Siniša Jančikić.

– Koristimo sve materijale, nastojim da korisnicima bude raznolikost. Glavni cilj je da se dobro osjećaju u tome, da si ispune vrijeme, razvijaju kreativnost, kolegijalnost, strpljenje. Bitan je taj proces i zajedništvo s drugima, a ne to kako će neki rad u konačnici izgledati.

No naravno ima vrlo lijepih radova. Posebna je radionica strip grupe u kojoj nastaju zanimljivi stripovi. Naravno, s korisnicima izlazim i van, pa smo posjetili neke izložbe, ili npr. otišli do Voloskog, prošetali, odmorili na plaži, razgovarali, prenio je dio svoga iskustva Jančikić.

Luka Lukačević, glazbeni terapeut s korisnicima radi razne glazbene radionice, ali u konačnici je i to suradnja s drugim kolegama u psihosocijalnom timu.

– To su radionice individualnog učenja klavira, gitare, harmonike i bas gitare; imamo i drugih radionica; osnovali smo domski zbor s korisnicima iz doma i iz stambene zajednice, kojem se mogu priključiti i vanjski korisnici psihosocijalne podrške.

Trudimo se da sve to bude što bolje, ali u prvom planu nije umjetnost već da polaznicima pomognemo da pokažu volju za sudjelovanjem, da se ohrabre, da im raste samopouzdanje, da se osjećaju prihvaćeno, konačno da vide svoj napredak i da im to donosi radost. Moj cilj je da uvijek radimo za nešto pa zato uvijek organiziramo predstave, koncerte, priredbe. Tako smo sada u pripremi priredbe za Božić, predstavio je Lukačević.

Naravno, uz glazbu ide i ples, a tu su i pobjede na državnom natjecanju, Domosongu. Ove godine je na tom natjecanju pobijedio korisnik Mile Živković, pa će iduće godine domaćin natjecanja biti Dom Turnić. Dom je i ovogodišnji pobjednik natjecanja u boćanju te će i tome dogodine biti domaćin.

Pratitelji prema oporavku

Vrlo su bitni i psiholozi pa će uz dosadašnja tri Dom uskoro zaposliti još jednog psihologa. Klinička psihologinja i edukantica psihoterapije u supreviziji Barbara Vlaše Roman uz rad s korisnicima u Domu, »pokriva« i dio korisnika koji se pripremaju iz Doma prijeći stan, u organizirano stanovanje.

– Moj posao je individualan rad s korisnicima, dijalog, biti njihov sugovornik u terapijskom procesu. Korisnicima volim reći da sam njihova pratiteljica na putu prema oporavku. Vodim i grupe podrške, kao i neke druge grupe koje pomažu razvoju, poticanju osobnih snaga i otpornosti korisnika.

Trenutno vodim i Klub podrške u Dnevnom boravku, namijenjen vanjskim korisnicima, osobama koje su prije bile korisnici dnevne bolnice KBC-a. Klub se održava jednom tjedno već više od pet godina i predstavlja sigurno mjesto u kojem učimo o drugima i nama samima, komuniciramo i povezujemo se, stvaramo kontekst za promjenu i oporavak, izdvojila je Vlaše Roman.

O tome što rade radni instruktori smo pitali Marijanu Vonić, čiji je je to posao.

– Više radim s korisnicima organiziranog stanovanja pružajući im podršku u aktivnostima svakodnevnog života. Učim ih raznim praktičnim vještinama, od kuhanja, koje treba biti ekonomično i zdravo, do raspolaganja novcima, kao i svemu ostalom što zajedničko stanovanje traži. Takve aktivnosti pomažu razvijati radne navike, organizaciju i odgovornost, rekla je.

Zaposleno 25 ljudi

Zaključujući predstavljanje usluge psihosocijalne pomoći Doma Turnić – iz kojeg smo upoznali dio svakodnevnice korisnika kao i posvećenost djelatnika korisnicima – ravnateljica Baiocco rekla je da tako širok spektar djelovanja nije od jučer.

– Iza svega toga stoji naša baza – Dom Turnić, osoblje koje je iz svoje privrženosti prema korisnicima iznjedrilo želju za tom promjenom, za novim aktivnostima.

Ta privrženost je doista specifičnost ove kuće. Svima nam je stalo do njih, od njegovatelja, spremačica pa do stručnog tima. Ideja razvoja svih ovih usluga potekla je iz života Doma, i od već umirovljenih djelatnika.

Puno toga smo uspjeli realizirati i uz pomoć EU fondova: i nova zapošljavanja i stambene zajednice, i nove usluge. Sada se plaće svih djelatnika financiraju iz državnog proračuna, a nova zapošljavanja stručnih kadrova počeli smo kroz dva projekta Europskog socijalnog fonda, putem kojih je zaposleno 25 ljudi.

Kada su projekti završili, svi su oni u smislu plaća postali korisnici državnog proračuna. To je – odnosno održivost takvog standarda rada – bio uvjet za dobivanje europskih projekata.

Osim toga, iza nas je i jedan infrastrukturni projekt kojim smo za korisnike osigurali nekoliko novouređenih i opremljenih nekretnina, kao i prostor takozvane »boćarije« koji je postao svojevrsni klub za sve osobe kojima je potrebna naša pomoć.

Važnost zaposlenja

Male, ali važne korake za nas predstavlja i zapošljavanje naših korisnika. Dvojica njih su već duže vrijeme zaposlena i zadovoljna su. Jedan već ima ugovor na neodređeno, jedan je zaposlen u Hotelu Hilton, a jedan u Čistoći.

Imamo dosta mladih korisnika koji žele raditi, i u budućnosti ćemo se još intenzivnije posvetiti njihovom zapošljavanju. Nedavno smo započeli suradnju s mladim timom iz CISOK-a Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te zajedno s njima na mjesečnoj bazi organiziramo radionice za korisnike koje zanima mogućnost zapošljavanja, kako bi ih se pripremilo na to što nosi rad, poručuje ravnateljica Doma Martina Baiocco.

Socijalna radnica Ana Čanak, zadužena za sve izvaninstitucionalne usluge Doma kaže da je kod zapošljavanja prije svega važno da korisnici žele učiti i uključiti se u svijet rada, a mnogi iskazuju tu želju, te da je važno podržavati ih i pratiti. Radna terapeutkinja Alenka Vondra Butigan podsjeća i na mnoga volontiranja korisnika Doma.

– S riječkim Hospicijem imamo sklopljen ugovor o suradnji kroz koji se provodi aktivnost uključivanja u svijet rada za korisnike. Tako sedam naših korisnika radi, volontiraju na porti riječkog Hospicija još od vremena korone, i svi jako odgovorno rade taj osjetljiv posao.

Gotovo 15 naših korisnika, volontiralo je u Udruzi Pegaz, i to pomaganje oko životinja im je bilo predivno. Sada su od Udruge Smart dobili godišnju nagradu za inkluzivno volontiranje.

Dragocjen Dnevni boravak

Dnevni boravak Doma Turnić, smješten u gradskom prostoru na Potoku djeluje 11 godina, kapacitet mu je 15 korisnika, no uključuje ih puno više. Ta usluga je dragocjena za one koji žive u svom domu, sami ili u obitelj, jer im osmišljava dane, omoguće kontakte, donosi prijatelje, čime ih čuva od institucionalizacije ili hospitalizacije. Njima je psihosocijalna podrška posebno važna.

Psihologinja Kristina Manestar ovako je predstavila rad dnevnog boravka, zatim i organiziranog stanovanja korisnika:

– Dnevni boravak nema samo korisnike iz Rijeke, nego npr. i iz Crikvenice ili s Krka, odakle sami autobusom dolaze. U boravku sadržajno provode vrijeme, imaju razne aktivnosti s glazbenim, likovnim i drugim terapeutima.

Svaki dan je s njima kolegica Biserka Sušanj, domaćica i dobri duh dnevnog boravka. Tamo je i moja baza kao i socijalne radnice, od tamo krećemo dalje, a moj fokus su korisnici organiziranog stanovanja, kojih sada imamo 28 i koje redovito obilazimo.

Takvo stanovanje je najbliskije svakodnevnom životu obitelji. Svatko ima svoj dnevni raspored i obveze, uz podršku svojih asistenta, svatko ima svojih i uspona i padova. Kod korisnika organiziranog stanovanja dogodile su se dobre promjene.

Suradnja sa Zavodom za integriranu i palijativnu skrb i KBC-om

Ravnateljica Martina Baiocco upućuje da Dom Turnić već više godina surađuje sa Zavodom za integriranu i palijativnu skrb.

– Suradnja je započela kroz rad psihijatra dr. Dragana Lovrovića i naš pokušaj organiziranja »psihijatrije u zajednici«. Doktor, naime, radi redovite obilaske korisnika organiziranog stanovanja u njihovim domovima, ali je isto tako psihijatar kojeg su izabrali neki korisnici u Domu, a na raspolaganju nam je po potrebi i telefonski.

Isto tako, on vodi tzv. balintove grupe za djelatnike, a postoji mogućnost i za individualne konzultacije. Suradnju s KBC-om Rijeka smo u zadnje vrijeme proširili uključivanjem u rad nutricionista kao i specijaliste kliničkog farmakologa, koji je djelatnik iz Kliničkog zavoda za farmakologiju, čime smo značajno podigli ljestvicu kvalitete skrbi za korisnike.