U plan rasprava za idući tjedan je predsjednik Sabora Gordan Jandroković uvrstio i prijedlog odluke za izbor sudaca Ustavnog suda.

O njoj bi zastupnici trebali raspravljati u četvrtak, ali još nije sazvana sjednica Odbora za Ustav, ovlaštenog predložiti tu odluku. Razlog je što HDZ i oporbene stranke ljevice i centra još nisu definirale listu kandidata za Ustavni sud, temeljem koje bi onda Odbor za Ustav usvojio formalan prijedlog.

Ključan korak u tom smjeru trebao bi biti sastanak predstavnika HDZ-a i lijevo-liberalne opozicije u ponedjeljak.

U slučaju da se novi ne izglasaju sljedeći petak, dan prije isteka mandata desetero ustavnih sudaca, ne bi u Hrvatskoj odmah nastupila pravno-politička kataklizma.

Ustavni sud bi spao na samo tri suca, Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selaneca, te ne bi više bio funkcionalan, ali ne bi se ništa strašno dogodilo i ako bi se ispražnjena mjesta u njemu popunila prilikom sljedećeg glasovanja u Saboru 13. prosinca.

Stranački favoriti

No, za pretpostaviti je da će obje strane uložiti napor kako bi se ovaj proces okončalo u ustavnom roku, što je uvijek dosad bio slučaj.

Očekuje se da u ponedjeljak i HDZ i stranke predvođene SDP-om stave na stol svoj širi izbor i da se zatim krene u konkretne pregovore o zajedničkoj listi s koje svaki kandidat mora, u tajnom glasovanju, dobiti podršku najmanje 101 zastupnika.

Stranke uključene u ovu proceduru ukupno imaju 132 zastupnika i ako dogovor bude postignut, on će se sigurno realizirati.

Možda neki od tih zastupnika pogrešno ispuni glasački listić, ali dvotrećinska većina za usuglašene kandidate neće biti ugrožena. Preko vikenda su moguće određene manje promjene, ali jučer je, kako smo doznali, HDZ baratao s 11, a njihovi politički protivnici odnosno u ovoj situaciji suradnici, s devet imena za Ustavni sud.

Uglavnom su to ljudi za koje se već u trenutku objave prijava pristiglih na javni poziv znalo da će završiti u nečijem makar širem izboru. Dobar ih je dio i aplicirao samo zato što su dobili takvo jamstvo, u suprotnom se ne bi natjecali za Ustavni sud. Iznenađenja je svega nekoliko.

Dakle, HDZ se odlučio za Miroslava Šumanovića, Branka Brkića, Franu Staničića, Matu Palića, Dražena Bošnjakovića, Antu Galića, Matu Peroša, Đuru Sessu, Davorina Lapaša, Ljiljanu Stipišić i Rajka Mlinarića. Oporba, pak, ide na konzultacije u ponedjeljak s papirom na kojem su Lovorka Kušan, Sanja Bezbradica Jelavić, Vedran Đulabić, Alen Rajko, Vesna Alaburić, Biljana Kostadinov, Maša Marochini Zrinski, Andrej Abramović i Alen Uzelac.

Uvjeti za ustavnog suca su diploma pravnog fakulteta i 15 godina radnog staža u pravnoj struci, a među nabrojenima puno je profesora i sudaca, pokoji odvjetnik i jedan umirovljeni političar. Kada je riječ o HDZ-ovim kandidatima, od kojih će na kraju polovina biti i izabrani, trojica su aktualnih sudaca Ustavnog suda kojima mandat traje još osam dana, Šumanović, Brkić i Mlinarić.

Prvu dvojicu je 2016. regrutirao tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i slove kao najkonzervativniji ustavni suci. Mlinarić je u Ustavni sud dospio na SDP-ovoj listi i to kao prijedlog HNS-a, ali brzo se tamo prilagodio HDZ-ovoj većini.

Prijavu je poslao još jedan HDZ-ov ustavni sudac, Mario Jelušić, ali njemu bi to bio treći mandat, a nitko još u Ustavnom sudu nije proveo čak 24 godine.

Sessa je bivši predsjednik Vrhovnog suda, Galić je bio na čelu Visokog upravnog suda, a Ljiljana Stipišić je sutkinja Visokog kaznenog suda.

Dvije odvjetnice

Staničić je profesor na Katedri za upravno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i redoviti odabir HDZ-a za, primjerice, vanjskog člana saborskih odbora i Etičkog povjerenstva za parlamentarne izbore. U istoj je ustanovi zaposlen i Lapaš, koji je na Katedri za međunarodno pravo.

Palić je poznat u javnosti kao analitičar za pravne teme, a inače je predsjednik Katedre za ustavno i europsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku. Splitski odvjetnik Peroš je 2008. i 2009. bio predsjednik NK-a Hajduk.

Bošnjaković je HDZ-ov veteran, u dva navrata ministar pravosuđa i dugogodišnji zastupnik u Saboru, koji bi na Ustavni sud mogao iz mirovine.

Na oporbenoj listi su s Pravnog fakulteta u Zagrebu predstojnica Katedre za ustavno pravo Biljana Kostadinov, Alen Uzelac koji je predstojnik Katedre za građansko procesno pravo i Vedran Đulabić profesor na Katedri za upravnu znanost.

Ustavni suci su od 2016. Andrej Abramović i Lovorka Kušan, a opozicija ima u ovoj utrci i dvije odvjetnice, Vesnu Alaburić i Sanju Bezbradicu Jelavić. Među kandidatima je i dvoje Riječana, Alen Rajko, sudac Upravnog suda, i predstojnica Zavoda za ljudska prava riječkog Pravnog fakulteta Maša Marochini Zrinski.

I HDZ i druga strana imaju favorite do kojih im je posebno stalo i zato je važno kakav će biti sustav eliminacije, ako će ga naposljetku uopće biti. Recimo, ako oporba poželi prekrižiti Bošnjakovića ili Sessu, HDZ bi mogao odgovoriti vetom na Lovorku Kušan, a onda bi svi pregovarači bili u ozbiljnom gubitku.

Prava borba sljedeće godine

Ipak, sve je ovo samo predigra za izbor ustavnih sudaca 2025., kada mandat prestaje i Šeparoviću, Arloviću i Selanecu.

Nedavno je predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica jasno istaknuo osnovni cilj HDZ-a, zadržati većinu u Ustavnom sudu i nakon što sljedeće godine budu izabrana tri suca. To će biti moguće isključivo ako od ta tri HDZ-u pripadnu dva i to bi vladajuća stranka već sada htjela dogovoriti.

No, oporba ne pristaje na takav aranžman, pogotovo jer kada bi 2025. izostao sporazum o izboru tri suca, u Ustavnom sudu bi omjer snaga ostao izjednačen, 5: 5, a za odluku je potrebno minimalno sedam glasova.