Niz godina u Gradu Grobniku pod Katedrom čakavskog sabora Grobnišćine djelovala je Međunarodna likovna kolonija Grobnik čija je ostavština petstotinjak radova suvremene umjetnosti različitih nacionalnih i međunarodnih umjetnika, između ostalog i Marteka, Eterovića ili pak Gerića.

Vrijednoj kolekciji djela koja je u vlasništvu Katedre čakavskog sabora i Općine dosad nitko nije pristupio temeljito niti posve profesionalno, a izložba »Između jučer i sutra« koja je otvorena u Galeriji suvremene likovne umjetnosti u Gradu Grobniku s pedesetak radova signalizator je nastavka rada galerije, promjene, kao i temelj za njezinu budućnost.

Vrijednost zbirke

»Nerijetko uslijed ekonomskih prioriteta, pogrešnog percipiranja kulture kao luksuza, nedovoljnog razumijevanja kulturnih vrijednosti te upitnih političkih strategija i ciljeva kultura ostaje neopravdano izdan sektor uzrokujući njezinu relativizaciju i marginalizaciju«, a »eklatantan primjer toga jest zatvaranje galerijskih prostora, gotovo uvijek nedostatne financije, nepovoljan položaj umjetnika, manjkavi zakonski okviri, snažna centralizacija« i drugo, ističe kustosica Katerina Jovanović, naglašavajući činjenicu da »imati zbirku koja broji petstotinjak radova suvremene umjetnosti nastalu uslijed dugogodišnjih nacionalnih i međunarodnih likovnih susreta među zidinama grobničkog Kaštela nezaobilazan je segment pri konstituiranju i afirmaciji bogate kulturne riznice«.

Tome u prilog, govori dalje, »zasigurno ne ide dugogodišnja pasivnost i bezidejnost koja održava kontinuitet statusa quo i zadržava potencijal zbirke izvan javnog mnijenja«.

– Vrijednost zbirke generirana kontinuiranim radom nije samo umjetnička. Ona integrira značaj lokalne kulture koji počiva na perspektivi autentičnog, samoodrživog društva, postaje prilika za jačanje kulturnog identiteta i brendiranje grada. Nema ničeg novog u saznanju da kultura i umjetnost igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog prostora i zajedničkog djelovanja. Podržavanje lokalnih vrijednosti i resursa u malim zajednicama stvara otpor prema homogenizaciji globalne kulture, te je ujedno način na koji se čuva povijest, tradicija i posebnost te zajednice, dok se istovremeno otvara prostor za interkulturalni dijalog, pojašnjava Jovanović.

Pedesetak radova

Prostor Kaštela i same Galerije, kaže, je »izniman spoj suvremenih i povijesnih principa čineći skladnu cjelinu kao kulturno-umjetnički inkubator«, čemu će svakako doprinijeti i novootvorena izložba koja svjedoči o kvaliteti »zasnovanoj na intencijama, znanju, inspiraciji i kreativnosti aktera umjetničkih kolonija, pogrešno je prihvaćati situaciju koja zbirku suvremene umjetnosti suviše udaljava od njezine primarne zadaće i uloge«.

– »Između jučer i sutra« izložba je selektiranih radova koji prezentiraju sukus zbirke opravdavajući diskurs i usmjerenje Galerije. Konkretno, riječ je o pokušaju reaktivacije ranijeg koncepta gdje su likovne kolonije bile ključne za utemeljenje zbirke i galerije u konačnici, ali s druge strane i korak ka nužnoj formalizaciji i učestalijoj javnoj prezentaciji. Istovremeno, izložbom se nastoji ukazati na značaj i kulturno-umjetničku vrijednost zbirke koja predugo ostaje izvan dosega javne i stručne kritike narušavajući, u jednu ruku, njezin smisao. Između jučer i sutra ostaje nam danas koje zahtijeva određene transformacijske procese i napore; ono nije samo most već poziv na postavljanje temelja za budućnost gdje umjetnost nadilazi ograničenja i postaje nositelj mikropromjena. »Između jučer i sutra« nije retrospektiva, već proglas novog doba galerija, ističe Jovanović.

S pedesetak izloženih radova nacionalnih i međunarodnih umjetnika i umjetnica kao što su Vlado Martek, Joško Eterović, Celestina Vičević, Slavko Grčko, Josip Butković, Tomo Gerić, Ivan Lacković Croata, Zdravko Milić, Melita Sorola, Todorče Atanasov, Qing Yue, Belizar Bahorić, Damir Božić, ostvarenih u mediju slikarstva, skulpture, fotografije, grafike, ali i instalacije, objekti nastali u periodu od 1996. do ove godine, nastoji se dati profesionalan i analitičan pristup zbirci i samoj galeriji. Izložba je otvorena do konca veljače 2025. godine.