Drugi međunarodni znanstveni skup Hrvatskog astronomskog društva održan je od 25. do 26. studenog 2024. u Rijeci, na sveučilišnom Kampusu na Trsatu, u prostoru Fakulteta za fiziku, a u organizaciji Hrvatskog astronomskog društva i Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Skup je održan u hibridnom obliku (uživo i putem internetske platforme za video konferencije) te je na njemu sudjelovalo 35 astronoma, astrofizičara i znanstvenika iz srodnih područja, iz Hrvatske i inozemstva.

Ovaj je znanstveni skup drugi u nizu u ovom mileniju, te nastavak vrlo uspješnog jednodnevnog skupa koji je održan u Zagrebu, na Institutu ”Ruđer Bošković” prije 3 godine.

Cilj ovog skupa je okupljanje svih profesionalnih astronoma, astrofizičara i znanstvenika uključenih u istraživanje svemira i srodnih područja iz Hrvatske, te kolega iz inozemstva.

Hrvatski su astronomi kroz ovaj skup potaknuli i proširili međusobnu znanstvenu suradnju čime se nastoji doprinijeti razvoju astrofizičkih znanosti u području rada i stručnosti hrvatskih astronoma, a radi postizanja znanstvene izvrsnosti. Suradnja među hrvatskim astronomima izrazito je važna jer omogućuje sinergijski pristup i okrupnjavanje istraživačkih resursa u zemlji i inozemstvu, te zajednički pristup europskim izvorima financiranja.

Prof. dr. sc. Željko Ivezić, direktor opservatorije Vera Rubin na kojoj se odvija LSST (Legacy Survey of Space and Time) projekt, i naš poznati astronom, održao je pozvano predavanje o LSST projektu i opservatoriju Vera Rubin te završetku njegove izgradnje i početku astronomskih opažanja 2025. godine.

Željko Ivezić je ujedno i naslovni profesor na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci gdje se odvija i diplomski studij fizike – smjer astrofizika i fizika elementarnih čestica te poslijediplomsko doktorsko usavršavanje.

Dr. sc. Damir Buškulić iz Laboratoire d’Annecy de Physique des Particules (LAPP) u Francuskoj održao je drugo pozvano predavanje o najnovijim dostignućima u opažanju gravitacijskih valova.

Damir Buškulić je aktivni član međunarodne kolaboracije LIGO-Virgo koja je eksperimentalno otkrila gravitacijske valove, što je jedno od najvažnijih otkrića u fizici te potvrda 100 godina starog Einsteinovog teorijskog predviđanja opće teorije relativnosti. Za ovo otkriće je dodijeljena Nobelova nagrada iz fizike 2017. godine.

Na ovom su skupu znanstvenici održali predavanja iz širokog područja astronomije, astrofizike i srodnih područja, a koja uključuju galaktičku astrofiziku, istraživanje zvijezda, dvojnih i promjenjivih zvjezdanih sustava, nastanka zvijezda, kinematike i strukture galaksija, te Mliječnog puta, zatim gravitaciju i teoriju relativnosti, istraživanje supermasivnih crnih rupa, mjerenje udaljenosti, primjenu umjetne inteligencije u astronomiji, korištenje superračunalnih resursa, fiziku Sunca i njegovu aktivnost, svemirsko vrijeme, astročestičnu fiziku i opažanje čestica visokih energija pomoću Čerenkovljevog zračenja, te narušenje simetrija u fizici.

Astronomi su također predstavili svoja istraživanja u sklopu sudjelovanja u najznačajnijim međunarodnim znanstvenim kolaboracijama iz područja astrofizike, a koja među ostalima uključuju LOFAR (Low Frequency Array), najveći radio teleskop koji opaža na najnižim frekvencijama dostupnim sa Zemlje; opservatorij Vera C. Rubin / LSST (Legacy Survey of Space and Time), najveći astronomski pregled neba u povijesti; GAIA, najprecizniji svemirski teleskop za mjerenje udaljenosti, položaja i brzina zvijezda; MAGIC/CTAO (Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov Telescopes / Cherenkov Telescope Array Observatory), najveći sustav teleskopa za opažanje zračenja visokih energija iz svemira.

Na skupu je, među 35 sudionika, sudjelovao i dr. sc. Vibor Jelić, voditelj Laboratorija za astročestičnu fiziku i astrofiziku Instituta Ruđer Bošković te predsjednik Hrvatskog astronomskog društva, prof. dr. sc. Vernesa Smolčić, redovita profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te dobitnica prestižne potpore Europskog znanstvenog vijeća (ERC), svojevrsnog znanstvenog Oskara, dr. sc. Lovro Palaversa, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković, dobitnik potpore u okviru Tenure track pilot-programa hrvatsko-švicarske suradnje u potpori razvoju karijere mladih znanstvenika te suradnik u GAIA kolaboraciji, izv. prof. dr. sc. Ana Babić sa Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Marina Manganaro i prof. dr. sc. Dijana Dominis Prester sa Sveučilišta u Rijeci, članice međunarodne kolaboracije MAGIC/CTAO za opažanje svemira na visokim energijama.

Dvodnevni skup su otvorili prof. dr. sc. Gordan Jelenić, prorektor za znanost i umjetnost Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić, dekanica Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Uz znanstvena izlaganja i pozvana predavanja, sudionici su također posjetili i superračunalo ‘Buru’ na Sveučilištu u Rijeci te je održana i skupština Hrvatskog astronomskog društva.

Hrvatsko astronomsko društvo (HAD) stručna je i krovna udruga hrvatskih astronoma i astrofizičara koji djeluju u zemlji i inozemstvu, a okuplja i strane astronome i astrofizičare koji rade i žive u Hrvatskoj.

Osnovano je 1992. godine, a svoje djelovanje temelji na tradiciji dugogodišnjeg rada društava i institucija u području astronomije i astrofizike, prije svega Hrvatskog naravoslovnog društva osnovanog još 1885. godine te Zvjezdarnice Zagreb osnovane 1903. godine te jedne od najstarijih europskih ustanova za popularizaciju astronomije.

Ciljevi Hrvatskog astronomskog društva su promicanje i razvijanje znanstvene, odgojne, obrazovne i kulturne djelatnosti iz područja astronomije, astrofizike i srodnih područja znanosti, kao i poticanje i pomaganje temeljnih znanstvenih istraživanja, razvijanje međunarodne suradnje, unapređivanje nastave astronomije u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, populariziranje znanosti, njenih rezultata i primjena.

Hrvatsko astronomsko društvo ima dvije sekcije: nastavnu, koja se bavi promicanjem nastave astronomije u osnovnim i srednjim školama, te znanstvenu koja podupire temeljna istraživanja u astronomiji i astrofizici te visokoškolsku nastavu.

Predsjednik HAD-a je dr. sc. Vibor Jelić, astrofizičar s Instituta ”Ruđer Bošković” u Zagrebu, a tajnica prof. dr. sc. Vernesa Smolčić, redovna profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i dobitnica ERC projekta, svojevrsnog znanstvenog Oskara.