Foto Vedran Karuza
Split nije samo mjesto radnje romana, već i, sa mnogim svojim lokalitetima, jedan od likova
povezane vijesti
U antikvarijatu Ex libris održano je predstavljanje knjige “Maršal na Poljudu” povjesničara Dragana Markovine. Autor u svome drugom romanu isprepliće fakciju i fikciju te povijesnim osobama i okolnostima pripisuje nove dijaloge.
Split nije samo mjesto radnje romana, već i, sa mnogim svojim lokalitetima, jedan od likova. Autor opisuje stanje u gradu od tridesetih godina, sve do demokratskih promjena devedesetih.
Jedna od poruka s predstavljanja jest da roman na neki način objašnjava zašto je današnji Split takav kakav jest, sa svim svojim proturječnostima.
Uz samog autora, predstavljanju su prisustvovali Uzeir Huskić ispred izdavačke kuće Hena.com te promotor Dražen Lalić, a “Mašalu na Poljudu” nazočila je i publika koja je s pažnjom upijala sve riječi kojima su govornici govorili o romanu te o aktualnoj društveno-političkoj situaciji.
Autor Dragan Markovina navodi kako je “Maršal na Poljudu” ispao znanno drugačijim od onoga kakvim ga je prvotno zamislio.
-Započeo sam s idejom da je Titov zadnji pravi istup bio otvaranje poljudskog stadiona u Splitu na Mediteranskim igrama, par mjeseci nakon toga on je preminuo, pa je bila famozna utakmica Hajduk-Zvijezda…
Međutim, na kraju se roman prometnuo u to da govori o gradu Splitu od tridesetih godina do sredine devedesetih. U romanu ima raznih povijesnih likova ili konkretnih događaja kojima sam ja dopisao dijaloge, monologe i slično.
To je i roman o Meštroviću, Titu i njihovom odnosu; o Vicku Krstuloviću, o splitskom vodstvu SDP-a uoči prvih lokalnih izbora i jedna mala posveta jedinoj splitskoj gradonačelnici Gorani Kosanović koja je bila posljednja prije demokratskih promjena… i na kraju se roman prometnuo u to da govori o samom Splitu, navodi Markovina.
Roman obiluje informacijama, detaljima i parafrazama na mnoge poznate reference, a djelo je, kaže autor, posveta gradu Splitu.
– To je neka vrsta teasera za nastavak Velog mista, naravno bez pretenzija da ja mogu napisati Smojin nastavak.
No, Smoje je “Velo misto” završio 1945. godinom, a toliko toga se u Splitu dogodilo u godinama koje su uslijedile, na političkom, umjetničkom, društvenom, arhitektonskom i drugim planovima.
To je hommage Splitu i lomu koji mu se dogodio prvim izborima, zaključuje Markovina.