ISTRAŽIVANJE

Udvostručio se broj mladih koji žele napustiti Hrvatsku. Ovo su njihovi razlozi

Ingrid Šestan Kučić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Razlozi zbog kojih mladi žele otići u inozemstvo uglavnom su vezani uz materijalni status, povećanje životnog standarda, veću plaću i bolje uvjete zapošljavanja, kazala je dr. Anja Gvozdanović



U posljednjih šest godina broj mladih koji imaju snažnu ili vrlo snažnu želju za odlazak iz Hrvatske udvostručio se, a većina mladih smatra da će hrvatska budućnost biti lošija nego što je danas – pokazala je to studija o mladima u Hrvatskoj koju je provela njemačka Zaklada »Friedrich Ebert« u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu.


Studija pruža uvide u razmišljanja mladih o društvu te njihovu viziju osobne budućnosti, a otkriva i promjene stavova u odnosu na rezultate ranijih studija. Kako je istaknula dr. Anja Gvozdanović iz Instituta za društvena istraživanja, studija je okupila 717 mladih iz cijele Hrvatske u dobi od 14 do 29 godina.


– Pitali smo mlade namjeravaju li se iseliti iz Hrvatske i u odnosu na zadnje istraživanje pojačan je intezitet želje za iseljenjem. Naime, 2018. godine čak 63 posto ispitanika nije razmatralo odlazak, dok danas tek 22 posto mladih ne razmišlja o odlasku, a svaki peti ispitanik ima jaku želju odlaska.




Trebamo gledati one koji izražavaju jaku i vrlo jaku želju za odlaskom, a tako razmišlja 21 posto mladih. Razlozi zbog kojih žele otići uglavnom su vezani uz materijalni status, povećanje životnog standarda, veću plaću i bolje uvjete zapošljavanja. To je nešto što najviše okupira mlade i brine te izlaz i rješenje vide u inozemstvu, kazala je Gvozdanović.


Posao preko veze


Više se žele iseliti muški ispitanici, a namjera odlaska iz Hrvatske značajno je povezana sa stupnjem životnog zadovoljstva. Zauvijek bi Hrvatsku napustilo 18 posto mladih, dok drugi svoj boravak u inozemstvu vide kratkoročno.


Studija je pokazala da danas u Hrvatskoj 40 posto kućanstava u kojima žive mladi ima ograničene financijske mogućnosti, dok četvrtina mladih živi u kućanstvima koja su financijski nestabilna.



– To znači da imaju za osnovne potrebe, ali nemaju za izvanredne troškove. Kada se tih 25 posto mladih u nestabilnim kućanstvima pribroji onima koji žive u oskudici, a njih je 15 posto, imamo značajan postotak mladih koji živi na rubu siromaštva ili u siromaštvu, istaknula je Gvozdanović.


Također 55 posto mladih misli da se do posla dolazi preko veze, a većina ih radi za plaću koja je puno manja od nacionalnog prosjeka te svoje želje ne mogu realizirati.


– U tom smislu jako se boje svega što je vezano za egzistenciju. Svaki drugi mladi boji se biti bez posla, boje se lošeg zdravstvenog sustava, niskih mirovina, bolesti, stambenih problema.


Te strahove izražava 40 do 50 posto mladih, a u odnosu na prijašnje istraživanje, iz 2018. godine, došlo je do velikog skoka u strahu od rata i strahu od imigranata. Međutim, unatoč strahovima mladi su optimisti u pogledu vlastite budućnosti. Ipak 10 posto izražava pesimizam za vlastitu budućnost, što može biti vezano uz situaciju pandemije, objasnila je Gvozdanović.


Porast samostalnih


Međutim, istraživanje je ipak pokazalo i da je porastao postotak mladih koji žive samostalno s 4 na 11 posto, a što se tiče nepovjerenja u institucije, podaci su isti kao i u prijašnjem istraživanju te pokazuju izrazito nepovjerenje mladih u institucije, kao što su vojska, policija i ostale ustanove.


– Na pitanje što misle koji će biti najveći hrvatski problemi u budućnosti, većina ispitanika istaknula je probleme s kojima se danas suočavamo. Tako 60 posto mladih misli da će to biti korupcija, a velik postotak ističe i imigracije, nezaposlenost.


Svaki drugi ispitanik imigracije smatra većim hrvatskim problemom u budućnosti, a vezano za način na koji vide strance može se reći da su mladi u Hrvatskoj skloni idejama kulturnog konzervativizma, odnosno vode se idejama očuvanja hrvatske kulture, a svega 11 posto njih smatra da imigranti obogaćuju hrvatsku kulturu.


I dalje postoji nepovjerenje u institucije i problem korupcije i u tom smislu potrebno je jačati pravnu državu, ali i poboljšati učinkovitost rada institucija, posebno transparentnost rada političkih i javnih institucija.


Kod značajnog dijela mladih postoji strah od imigranata i razmjerno je prihvaćen kulturni konzervativizam, što je odraz nedostatka politike prema integraciji migranata u hrvatsko društvo, kazala je Grozdanović.


Odbacuju rasizam, ali nisu otvoreni prema strancima


Istovremeno većina mladih odbacuje mogućnost postojanja rasizma u Hrvatskoj, međutim prema dobivenim podacima, zaključila je Gvozdanović, mladi u Hrvatskoj ne pokazuju preveliku otvorenost prema strancima.


Direktorica Zaklade »Friedrich Ebert« za Hrvatsku i Sloveniju, dr. Sonja Schirmbeck, istaknula je da je duh otvorenosti pod pritiskom ljudi koji glasaju za nacionalizam, izolaciju i rasizam, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim europskim zemljama te u ostatku svijeta, a posebno je zabrinjavajuće što takve tendencije pokazuju upravo mladi ljudi.


U okviru predstavljanja rezultata studije održana je i panel-diskusija na kojoj je sudjelovao riječki gradonačelnik Marko Filipović koji se osvrnuo na potrebu otvorenosti prema strancima.