Sindrom slomljenog srca je privremeno stanje koje izazivaju stresne situacije, kao što je smrt voljene osobe. Osobe sa sindromom slomljenog srca mogu osjetiti iznenadnu bol u prsima ili misliti da imaju srčani udar.

Ovi simptomi mogu biti posljedica reakcije srca na val hormona stresa. Dio srca se privremeno povećava i ne može dobro pumpati krv, dok je ostatak srčanih funkcija normalan.

Često se naziva takotsubo kardiomiopatija, stresna kardiomiopatija ili kardiomiopatija uzrokovana stresom.

Simptomi sindroma slomljenog srca se mogu liječiti, a stanje se obično vraća u normalu za oko tjedan dana.

Foto: Pexels

Simptomi sindroma slomljenog srca

Sindrom slomljenog srca može imitirati simptome srčanog udara. Uobičajeni simptomi su:

– bol u prsima
– kratkoća daha
– nepravilan rad srca
– slabost

Kada posjetiti liječnika?

Ako imate bilo kakve bolove u prsima, jako brz ili nepravilan rad srca ili otežano disanje nakon stresnog događaja, odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć!

Uzroci sindroma slomljenog srca

Još uvijek nije poznat točan uzrok sindroma slomljenog srca. Smatra se da val hormona stresa, kao što je adrenalin, kod nekih ljudi može privremeno oštetiti srce.

Nije sasvim jasno kako ti hormoni mogu oštetiti srce ili je odgovorno nešto drugo. Ulogu može igrati i privremeno sužavanje velikih ili malih arterija srca.

Sindromu slomljenog srca često prethodi intenzivan fizički ili emocionalni događaj.

Neki potencijalni uzroci sindroma slomljenog srca su:

– vijesti o smrti voljene osobe
– zastrašujuća liječnička dijagnoza
– obiteljsko nasilje
– gubitak puno novca
– iznenađenje
– javni nastup
– fizički stresori, poput napada astme, infekcija i prometne nesreće ili većeg kirurškog zahvata

Foto: Pexels

Kako se sindrom slomljenog srca razlikuje od srčanog udara?

Većina srčanih udara uzrokovana je potpunom ili gotovo potpunom blokadom srčanih arterija. Ova blokada javlja se zbog formiranja krvnog ugruška na mjestu suženja.

Kod sindroma slomljenog srca, arterije nisu blokirane, ali protok krvi može biti smanjen.

Čimbenici rizika sindroma slomljenog srca​

Sindrom slomljenog srca mnogo češće pogađa žene. Čini se su ljudi koji imaju sindrom slomljenog srca najčešće žene stare 50 ili više godina.

Komplikacije sindroma slomljenog srca

U rijetkim slučajevima, sindrom slomljenog srca može biti koban. Međutim, većina onih koji imaju sindrom slomljenog srca se brzo oporave i nemaju dugoročne posljedice.

Ostale komplikacije sindroma slomljenog srca su:

– poremećaj rada srca
– brzo ili sporo kucanje srca
– nakupljanje tekućine u plućima (plućni edem)

Također je moguće imati sindrom slomljenog srca nekoliko puta.

Foto: iStock

Pretrage i dijagnoza sindroma slomljenog srca

Ako vaš liječnik sumnja na sindrom slomljenog srca, može preporučiti sljedeće pretrage kako bi postavio dijagnozu:

Povijest sindroma slomljenog srca i fizički pregled

Osim standardnog fizičkog pregleda, liječnik će se raspitati o vašoj povijesti bolesti, posebno jeste li ikada imali simptome bolesti srca.

Ljudi kojima je dijagnosticiran sindrom slomljenog srca obično nemaju nikakve simptome bolesti srca prije postavljanje ove dijagnoze. Isto tako, liječnik će željeti znati sve o nedavnim velikim promjenama u vašem životu.

• Elektrokardiogram (EKG)
• Ovaj bezbolan test prati električnu aktivnost u srcu.
• Rendgen prsa
• Može otkriti u kojim dijelovima pluća je voda i da li je srce povećano.
• Ehokardiogram
• Ultrazvuk srca može otkriti probleme u strukturi i funkciji srca.
• Krvni testovi

Većina ljudi koji imaju sindrom slomljenog srca imaju i povećanu količinu određenih količinu određenih enzima u krvi.

Liječnik može odrediti krvne testove za provjeru tih enzima kako bi se dijagnosticirao sindrom slomljenog srca.

Foto: iStock

Liječenje sindroma slomljenog srca

Ne postoje standardne smjernice za liječenja sindroma slomljenog srca. Liječenje je slično kao kod srčanog udara dok se jasno ne postavi dijagnoza. Većina ljudi ostaje u bolnici dok ne ozdravi.

Nakon što je jasno da je sindrom slomljenog srca uzrok simptoma, liječnik će vjerojatno propisati ACE inhibitore tj. inhibitore angiotenzin konvertirajućeg enzima, beta blokatore i diuretike.

Ovi lijekovi pomažu smanjiti opterećenje na srce i mogu spriječiti daljnje napade.

Mnogi pacijenti se potpuno oporave u roku od jednog do dva mjeseca. Pitajte svog liječnika koliko dugo ćete uzimati te lijekove nakon što se oporavite.

Postupci koji se često koriste kod liječenja srčanog udara, kao što su angioplastika i stavljanje stenta, ili čak operacija, nisu korisni kod liječenja sindroma slomljenog srca.

Ovi postupci tretiraju blokirane arterije koje nisu uzrok sindroma slomljenog srca.

Koronarna angiografija se često koristi kod dijagnosticiranja točnih uzroka bolova u prsima, opisuje portal za zdraviji i sretniji život Centar zdravlja.