Otvoreno pismo

PGS-ov vijećnik optužuje načelnika Fužina za “vandalizam nad zelenilom”, on odgovara: ‘To je politizacija’

Marinko Krmpotić

Blažević načelniku spočitava »vandalizam nad jadnim zelenilom«, načelnik pobija optužbe i kaže kako su ovo priče uoči lokalnih izbora



FUŽINE – Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Fužina u okviru vijećničkih pitanja Nataša Blažević Starčević (PGS) pročitala je otvoreno pismo Žarka Blaževića upućeno načelniku Davidu Bregovcu. U pismu Blažević zamjera načelniku Bregovcu niz aktivnosti koje su, po njegovom mišljenju, usmjerene protiv ekologije i izgleda okoliša Fužina.


Promijenjena vizura Fužina


Između ostalog Blažević, obraćajući se čelnom čovjeku Fužina, piše:


– Iz svima nepoznatih razloga uništili ste dio prekrasne šume u parku Gorica, opravdavajući se dotrajalošću i starošću prekrasnih bukava, a sada na moje osobno zgražanje, unakazili stare povijesne lipe i kesten u središtu mjesta ispod crkve sv. Antona Padovanskog. Pitam se kako u zaštićenoj zoni gdje se mora poštovati način obnove zgrada i obiteljskih kuća možete dozvoliti takav vandalizam nad jadnim zelenilom… Inače, uređenjem parkova se bavi struka koja se zove hortikultura i vrlo rado će Vam dati savjet kako to odraditi ako ih pitate. Ali, jeftinije je zvati autokošaru i za male pare poslati ljude da odrade taj prljavi posao. Sad možete na te nakaze postaviti lampe da bar služe za uličnu rasvjetu. Ako ste dobili mandat na izborima da vodite općinu, ne znači da je morate uništiti, piše Blažević te zaključuje – stoga Vas molim da prestanete uništavati još malo preostale jezgre koja je nakaradnom gradnjom apartmana totalno promijenila vizuru Fužina i nepovratno unakazila ono što je moglo biti adut i velika prednost za bavljenje turizmom i ugodno življenje stanovništa.


Pogrešne tvrdnje




Naravno, načelnik David Bregovac ima sasvim drukčiji pogled na spomenute probleme i sve iznesene tvrdnje smatra pogrešnima.


– Park Gorica nije uništen, nego uređen i to stoga jer je u njemu još od ledoloma 2014. godine bilo puno oštećenih stabala i granja koje je ležalo na tlu. Znam da ima onih koji time nisu zadovoljni, ali je bilo još više onih koji su tražili da reagiramo i uredimo prostor pa smo to i učinili. Pri tome je jako bitno reći kako ništa nismo radili na svoju ruku, već sve uz savjete struke, točnije Hrvatskih šuma čiji su stručnjaci odlučivali koja će se stabla srušiti, a koja ne. Uz to, u uređenje tog parka išlo se po projektu koji je napravila krajobrazna arhitektica Zrinka Brajan! Dakle, itekako smo poštovali struku u tom primjeru, kao i pri obrezivanju lipe pored crkve sv. Antuna Padovanskog koje su obrezane na zamolbu stanovnika koji žive u blizini i to radi sigurnosti ljudi i imovine, kako automobila tako i krovova. Te lipe su obrezane upravo kako su rezane i prije deset godina. Zanimljivo je da se onda nitko nije bunio. Što se tiče parka »Franjo Rački«, i taj park je urađen po projektu Zrinke Brajan. Dakle, mi ne uništavamo, već upravo suprotno – uz savjete struke brinemo o zaštiti i razvoju pa ovo takozvano otvoreno pismo i nije ništa drugo do li još jedan pokušaj politizacije svega i svačega uoči skorih lokalnih izbora, rekao je načelnik Bregovac.


Razgovori, a ne pisma


Žarko Blažević u svom pismu spominje i lipe u parku Franje Račkog te kaže: »Iduće godine naše mjesto slavi tri stotine godina od gradnje Karoline. Nadam se da tom prilikom nećete unakaziti lipe u parku Franje Račkog, lipe koje su starije od tog datuma. Oko tih lipa postoje povijesne priče koje treba turistički valorizirati, ako uopće ima netko tko taj posao može odraditi. Minimum odavanja priznanja njihovoj dugovječnosti bi bilo postavljanje prikladnih pločica s datumima njihove starosti«, predlaže Blažević.


Na ove riječi načelnik Bregovac odgovara podacima vezanim uz postavljanje table s informacijama o Franji Račkom.


– Tu smo tablu postavili nakon što je to predložila predsjednica Udruge Franjo Rački koja je došla u zgradu općine, rekla o čemu se radi i predložila rješenje. Nije bilo razloga da to ne prihvatimo. Isto tako trebali bi postupiti i autori ili autor ovog pisma i ne vidim zašto ne bi pristali na njihov prijedlog. No, umjesto toga oni odabiru ova »otvorena pisma«, rekao je Bregovac.