ZASTOJ

Senjska Velika vrata do daljnjega će i dalje biti bez – vrata

Dorotea Prpić

Svoj današnji izgled Velika vrata su dobila u 18. stoljeću, nakon izgradnje Jozefinske ceste koja vodi od Karlovca do Senja / Foto D. PRPIĆ

Svoj današnji izgled Velika vrata su dobila u 18. stoljeću, nakon izgradnje Jozefinske ceste koja vodi od Karlovca do Senja / Foto D. PRPIĆ

Iako je još 2019. godine najavljeno da će se na kameni okvir na Velikim vratima montirati drvena vrata prema onima iz povijesti, od toga do daljnjega ništa



SENJ – Iako se zovu Velika vrata, jedan od simbola grada Senja do daljnjega će biti samo kameni okvir bez vrata. Iako je još 2019. godine najavljeno da će se na kameni okvir na Velikim vratima montirati drvena vrata prema onima iz povijesti, od toga do daljnjega ništa. Velika vrata su dio senjskih gradskih zidina i kroz njih se ulazi u staru senjsku jezgru, a naziv Velika dobili su iz razloga što se u jezgru ulazilo i kroz nekoliko drugih, ali manjih vrata.


Jozefinska vrata


Svoj današnji izgled Velika vrata su dobila nakon izgradnje Jozefinske ceste (1776. – 1779.), koja vodi od Karlovca do Senja, kao najkraćeg puta od unutrašnjosti do mora. Tada su probijena na istočnoj strani gradskih zidina uz Kaštel Ožegovićianum, a zovu se još i Jozefinska vrata jer je na njima urezan natpis »Josephina finis«, odnosno završetak Jozefinske ceste. Uz to, na lijevom kamenom okviru su na latinskom jeziku urezane udaljenosti tada najvažnijih trgovačkih mjesta od Senja do Beča u germanskim miljama. Piše, primjerice, udaljenost do Karlovca 13,5 g. m. (102 km), do Zagreba 21 g. m. (160 km) ili do Beča 63 g. m. (472,5 km).


Temelj za izradu projekta vrata bila su stručna saznanja o njihovu izgledu s kraja 18. stoljeća


Godine 2019. na kamenim vratima su obavljeni restauratorski radovi, a nakon toga je trebalo krenuti s izradom replike drvenih vrata i za to je temeljem konzervatorske studije izrađen i projekt. Premda se desetljećima opetovano tvrdilo da se original senjskih Velikih vrata nalazi u Beču, stručnjaci su izučavanjem potvrdili da to ne odgovara istini.


Upitna svrha




Kako saznajemo od savjetnika koordinatora za kulturu i društvene djelatnosti u senjskoj Gradskoj upravi Mislava Bilovića, temelj za izradu projekta vrata bila su stručna saznanja o njihovu izgledu s kraja 18. stoljeća, gdje se konstatiralo da se radilo o drvenim vratima ojačanih s željeznim dijelovima. I premda je Grad Senj projekt izradio, vrata do sada nisu postavljena. Konstatirano je, naime, da bi ta vrata, ako bi se postavila, još više suzila prolaz u starogradsku jezgru koji je i danas uzak, pa se zna da automobili, pogotovo kamioni za dostavu, znaju zapeti. Ako bi se vrata postavila, taj bi ulaz bio još uži, što bi dodatno otežalo prometovanje, a i vrata bi vrlo brzo bila oštećena pa bi i svrha njihova postavljanja u današnjim uvjetima prometovanja bila upitna.


Od projekta se nije odustalo i najizglednije je da će vrata biti postavljena, ali tek nakon planiranog uređenja Trga Cilnica i izmještanja prometa iz starogradske jezgre. Do tada, Velika vrata bit će bez vrata.