Foto Marko Gracin
U takvim okolnostima riječko područje bi pak moglo imati dodatno povećanje kišnih dana, kazao je Zoran Vakula
povezane vijesti
- Glavina poručio malim iznajmljivačima: “Sustav privatnog smještaja je neodrživ, ima svega 58 dana popunjenosti”
- Tripadvisor analizirao konkurentnost ponude na Mediteranu, zanimljivo je da nas korisnici ne vide kao preskupu zemlju
- Ličko-senjskoj županiji posebno priznanje i nagrada “Hrvatska, prirodno tvoja”
Kamo putuje hrvatski turizam? Hoćemo li opušteno prema jugu ili odvažno prema Velebitu?
Drugog dana održavanja Dana hrvatskog turizma (DHT) u Opatiji održan panel o tome koliko već danas, ali i koliko će tek u budućnosti na turističke tokove utjecati klimatske promjene.
Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), istaknuo je kako su osim sigurnosti i vrijednosti za novac, jedan od bitnih čimbenika koji utječu na turizam upravo klimatske promjene.
– Svatko od nas ponaosob moram promišljati o konkretnim mjerama kako bismo utjecali na ublažavanje klimatskih promjena. Naime, analize pokazuju kako će turisti sve više birati destinacije koje neće mati toliko klimatskih ekstrema, kazao je Staničić.
Što klima donosi riječkom području?
Poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula tako je u svojoj prezentaciji podsjetio na sve promjene koje se dešavaju po pitanju vremena i klime, navodeći kako bi klimatskih promjena bilo i bez ljudi, pa je tako Zemlja u toplom dijelu svog „života“, ali u kojem su ljudi doprinijeli tom globalnom zagrijavanju.
– Nije svaka godina toplija od prošle, ali trend je jasan. Projekcije govore o vrlo velikoj vjerojatnosti nastavka trenda povećanja temperatura.
Ali i u takvim okolnostima riječko područje bi pak moglo imati dodatno povećanje kišnih dana, kazao je Vakula upozorivši kako su ekstremi i vremenske nepogode sve češći i žešći.
– U prošlosti smo također imali i jačih oluja, ali su bile rjeđe. Danas nije problem što je 35 stupnjeva jedan ili dva dana ljeti, nego činjenica da imamo toplinske valove, kazao je meteorolog i poručio da se slušaju upozorenje na opasne vremenske pojave
Izidora Marković Vukadin, znanstvenica s Instituta za turizam u Zagrebu je, pak, ukazala kako i turizam utječe u određenoj mjeri na klimatske promjene, prije svega u transportu, ali i kako je turizam itekako ovisan o resursu klime.
Kad je vruće, u shopping
Navela je kako su klimatske promjene u zadnje dvije godine za oko 40 milijuna eura povećale troškove u turizmu, kao i kako su u zadnjih 20 godina u Europskoj uniji ti troškovi oko 500 milijuna eura.
– S izazovima koji dolaze se moramo suočiti, poručila je Marković Vukadin navodeći kako postoji ogroman broj mjera koje se mogu primijeniti i u turizmu, od temeljne, a to je jačanje otpornosti turističke infrastrukture, do razvoja razvoja klimatski otpornijih destinacija i rješenja temeljenih na prirodi. Budućnost je, primjerice, zasjenjivanje javnih površina i ozelenjivanje, razvoj proizvoda za vruće ili loše vrijeme od gastronomskih do shopping turizma u najvrućim dijelu dana, eko turizam…
Nakon panela koji je organizirao HTZ, uslijedio je panel u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) na kojem je bilo riječi o arhitekturi i dizajnu u funkciji premium turističke ponude.
Redefiniranje luksuza
Arhitekt Ante Vrban je govoreći o premium ponudi današnjice, kazao kako su se stvari nakon pandemije potpuno promijenile.
– Danas redefinirati luksuz znači vraćanje jednostavnosti. Luksuz je mir, atmosfera, neagresivne boje, a kvaliteta interijera se ogleda u kvaliteti materijala, kazao je arhitekt Vrban dodajući uz ostalo, kako je protiv mastodonata te kako je njihovo vrijeme završilo.
Ukazao je kako se u ponudi Hrvatske još jako puno može napraviti u okviru revitalizacije starina jer je Hrvatska, istaknuo je, puno više od lijepe prirode.
– Ljudi kod nas i vani ni ne znaju kakav smo mi narod, uvijek smo bili na prekretnici povijesti.
Hrvatska ima apsolutno sve što treba da bi razvijala kvalitetu u turizmu, istaknuo je Vrban.
Preuređenje samostana na Lopudu
Arhitektica Rujana Bergam Marković, koja je radila na projekt preuređenja nekadašnjeg samostana na Lopudu – Lopud 1483, nadovezala se kazavši kako ovaj projekt dokazuje kako i povijesni objekti, koji se ne koriste ili propadaju, mogu dobiti novu funkciju.
– Sve što je tamo zatečeno je restaurirano, a noviteti se nisu nametnuli i natjecali sa starim već se stvaralo suživot novog i starog, pojasnila je Bergam Marković.
Dani Hrvatskog turizma u organizaciji Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske radiotelevizije, završavaju danas navečer kada će se uz izravan televizijski prijenos dodijeliti godišnje turističke nagrade.