Odjel za epidemiologiju zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije prati i proučava epidemiološke čimbenike bolesti te prema epidemiološkoj indikaciji provodi potrebne intervencije u populaciji i okolišu radi suzbijanja rizika od zaraznih, masovnih i teških bolesti s epidemijskim potencijalom. Osim interventne uloge, veliku ulogu imamo i u preventivnim aktivnostima kojima zdravstvene rizike u suradnji s brojnim subjektima iz naše županije držimo ispod epidemijskog potencijala, odnosno stručnim djelovanjem osiguravamo pravovremenu provedbu nužnih aktivnosti kojima se zdravstveni rizici uklanjaju odnosno smanjuju na najmanju moguću mjeru. 

Zakonodavni okvir koji regulira vodu za ljudsku potrošnju obuhvaća:

• Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (Narodne novine br. 30/2023.)  

• Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju (Narodne novine, br. 64/23., 88/23.)

• Pravilnik o parametrima zdravstvene ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju (Narodne novine, br. 64/23.) 

• Pravilnik o kontroli parametara kućne vodoopskrbne mreže potrošača i  drugih sustava od javnozdravstvenog značaja te planu i programu edukacije svih dionika (NN 43/24)

Ovaj novi zakonodavni okvir pruža cjeloviti pristup u vodoopskrbi kako bi se rizici za sigurnost vode za ljudsku potrošnju eliminirali ili smanjili na najmanju moguću mjeru. Najznačajnija izmjena zakonodavstva u dijelu osiguranja sigurnosti vode za ljudsku potrošnju ogleda se u obvezi uspostave sustavnog pristupa sigurnosti vode za ljudsku potrošnju utemeljenog na procjeni rizika. Nova paradigma u osiguranju sigurnosti vode kojom vlasnici prioritetnih objekata trebaju uspostaviti sustav samokontrole kućne vodoopskrbne mreže ima za cilj potrošačima osigurati sigurnu vodu za ljudsku potrošnju pri čemu se veliki naglasak stavlja na uzročnika Legionarske bolesti odnosno bakteriju Legionella spp. Legionarska bolest je teška infekcija koja se najčešće očituje kao atipična upala pluća, liječi se antibiotskom terapijom unatoč kojoj je smrtnost 5-10 %. Legionela može uzrokovati i Pontijačku groznicu koja nalikuje blagoj gripi kod koje nisu zabilježeni smrtni slučajevi.

Opasnost za ljude nastaje kada ovaj uzročnik, koji se uobičajeno nalazi u prirodi dospije u vodene sustave koje ljudi koriste (npr. veliki vodoopskrbni sustavi potrošne tople vode, rashladni tornjevi, ovlaživači, fontane, masažne kade). Do zaraze dolazi udisanjem vodenog aerosola koji nastaje tijekom tuširanja toplom vodom, kupanjem u masažnim kadama ili rada rashladnih tornjeva, a nikako gutanjem vode.

Uvjeti koji pogoduju razmnožavanju legionela su mirovanje i neodgovarajuće temperature tople i hladne vode, prisutnost kamenca, hrđe, biofilma i drugih mikroorganizama. Zato  je u cilju prevencije njihova razmnožavanja potrebno osigurati temperaturu tople vode iznad 50 °C te hladne vode ispod 20 °C, redovito ispuštati vodu na svim slavinama u cilju izbjegavanja mirovanja i zadržavanja vode te redovito čistiti kamenac i nečistoće na mrežicama slavina, rozeta tuševa, unutrašnjosti bojlera i kotlova za vodu.

Posebna kontrola prioritetnih objekata

Prioritetni objekti su veliki objekti koji nisu kućanstva, s brojnim korisnicima potencijalno izloženima rizicima povezanima s vodom, osobito veliki objekti za javnu upotrebu, i to: bolnice, lječilišta, škole i ostale obrazovne ustanove, vrtići, objekti u kojima se obavlja djelatnost socijalne skrbi za korisnike na smještaju, sportske dvorane, objekti iz skupina ‘hoteli’ i ‘kampovi’, učenički i studentski domovi, trgovački centri, kaznene ustanove i vojarne.

Vlasnici prioritetnih objekata obvezni su uspostaviti, provoditi i održavati sustave i postupke samokontrole kroz procjenu rizika kućne vodoopskrbne mreže objekata u kojima obavljaju svoje poslovanje te provoditi preventivne i korektivne mjere kako je propisano Zakonom, pri čemu je obvezan dio dokumentacije elaborat procjene rizika kućne vodoopskrbne mreže prioritetnog objekta, koji uključuje sve planove i evidencije. Rok za usklađivanje s ovim zakonskim zahtjevom je 31. prosinaca 2025. godine. 

Uz izradu elaborata procjene rizika kućne vodoopskrbne mreže svaki prioritetni objekt mora provoditi monitoring parametara kućne vodoopskrbne mreže. Pravilnikom o kontroli parametara kućne vodoopskrbne mreže potrošača i drugih sustava od javnozdravstvenog značaja te planu i programu edukacije svih dionika detaljno je definiran način kontrole parametara kućne vodoopskrbne mreže prioritetnih objekta i drugih sustava od javnozdravstvenog značaja odnosno definirana je i učestalost te najmanji broj uzoraka za potrebe monitoringa kućne vodoopskrbne mreže koji obuhvaća parametare olovo i Legionella spp. 

Odsjek za upravljanje higijensko-epidemiološkim rizicima

Odsjek za upravljanje higijensko-epidemiološkim rizicima unutar Odjela za epidemiologiju kroničnih i nezaraznih bolesti s ciljem procjene rizika za zdravlje ljudi, uključuje korištenje raspoloživih podataka o utvrđenim opasnostima u svrhu procjene prirode, veličine i vjerojatnosti štetnih učinaka na zdravlje ljudi koji bi mogli biti izloženi štetnim agensima npr. kontaminiranim medijima iz okoliša. Aktivnosti Odsjeka obuhvaćaju i izradu Vodiča i smjernica koje procjeniteljima rizika koji rade u poslovnim subjektima pomaže za jednostavniju samostalnu procjenu opasnosti i karakterizaciju rizika u svrhu planiranja preventivnih mjera. Aktivno sudjeluje u stručnoj pomoći u obvezi prioritetnih objekata za uspostavom, provedbom i održavanjem sustava i postupaka samokontrole kroz procjenu rizika kućne vodoopskrbne mreže. Uz preventivne stručne savjete sudjeluje i u provedbi korektivnih mjera kako bi se zdravstveni rizici koji mogu proizaći iz kućne vodoopskrbne mreže eliminirali i/ili sveli na najmanju moguću mjeru. Kao i do sada osim redovnih poslova na kojima uspješno surađujemo uvijek nastojimo na nove zahtjeve pravovremeno odgovoriti i olakšati subjektima njihovu uspostavu. Za dodatne informacije obratite nam se na [email protected].

Metode otkrivanja Legionella spp.

Prevencija Legionarske bolesti zahtijeva precizne i pouzdane metode za detekciju bakterija legionela u uzorcima vode. Laboratorij za mikrobiologiju voda Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije jedan je od 150 laboratorija u svijetu i jedini u Europi koji posjeduje prestižni ELITE certifikat. Uspješno sudjelovanje u ovom zahtjevnom programu, koji organizira CDC iz Atlante, potvrđuje visoku stručnost laboratorijskih djelatnika te vrhunsku opremljenost i tehnološku naprednost laboratorija.

Metoda kultivacije, prepoznata kao zlatni standard u detekciji legionela, zahtijeva strogo kontrolirane uvjete uzgoja i visoku razinu stručnosti analitičara. Proces traje do 10 dana i uključuje analizu uzoraka na posebnim hranjivim podlogama, omogućujući točno brojanje i identifikaciju bakterijskih kolonija. Iako vremenski zahtjevan, ovaj postupak ima iznimnu vrijednost, jer osigurava izolaciju bakterijskih sojeva potrebnih za daljnja istraživanja i usporedbu s kliničkim nalazima.

Uz kultivaciju, laboratorij koristi i napredne tehnologije poput MALDI-TOF masene spektrometrije i FTIR infracrvene spektroskopije. Ove metode omogućuju bržu, točniju i detaljniju identifikaciju različitih vrsta legionela, što je ključno za bolje razumijevanje i učinkovitije sprječavanje širenja bolesti. Takvi rezultati, utemeljeni na vrhunskoj opremi i stručnom znanju, ključ su povjerenja korisnika u kvalitetu usluga laboratorija.

Kombinacija tradicionalnih i suvremenih metoda osigurava ovom laboratoriju prepoznatljivost među europskim institucijama specijaliziranim za detekciju legionela. Time se doprinosi povećanju sigurnosti građana te se Hrvatska ističe kao važan sudionik u ovom području javnog zdravstva.