Nakon što je Vlada RH predstavila prijedlog proračuna za 2025. godinu, postalo je jasno kako će se tema tzv. 13. mirovine naći na »dnevnom redu« tek 2026. godine. To u dijelu umirovljeničke populacije, barem one okupljene oko Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) nisu dočekali kao iznenađenje, jer ovu temu su oni inicirali i ispregovarali s Vladom RH. Ipak, očekuju da će ovih dana dobiti podrobniju informaciju i to na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe koje je nakon jednogodišnje pauze ponovo s radom počelo u listopadu. Na inzistiranje SUH-a i MUH-a.

Trajni dodatak

Jedan od zahtjeva s kojima su prema Vladi išli umirovljenici je i taj oko umirovljeničkog dodatka. Istina jest da je sve veći broj lokalnih jedinica koje na kraju godine iz svojih proračuna dijele božićnice umirovljenicima (dio njih i o blagdanu Uskrsa), ali u pravilu onima s nižim mirovinama. Ipak to još uvijek nije tako učestala praksa, pa iz SUH-a poručuju da je trinaesta mirovina, odnosno trajni dodatak, kako ga oni nazivaju, bolje rješenje. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlaže da se on (dodatak) računa po godini staža u vrijednosti pet eura. Prosječan staž u Hrvatskoj je 31 godina – dakle govorimo o (tek) 155 eura.

U SUH-u predlažu da vrijednost jedne godine staža iznosi 13,17 eura, kolika je trenutno aktualna vrijednosti mirovine. Nude i alternativu da se uvede fiksni dio i postotni dio, primjerice 131,70 eura prema deset aktualnih vrijednosti mirovine, što bi bila osnovica. Na tu osnovicu bi se uveo dodatak koji bi za 15 godina staža iznosio 75 eura, što je ukupno 206,70 eura; za 30 godina 281,70 eura, dok bi trinaesta mirovina za 45 godina staža bila 356,70 eura. I dok su jedni za ovakvu pregovaračku opciju, drugi, Blok umirovljenici zajedno, odlučili su između ostalog prosvjedno djelovati. Nedavno su, uz podršku SDP-a, organizirali prosvjedni skup u Rijeci nazvan »Skup protiv siromaštva«.

– Bilo bi bolje kada bi prestali politizirati siromaštvo (umirovljenika) za svoju korist, kaže Jasna Petrović, predsjednica SUH-a o ovome skupu. Podsjeća kako oni koji imaju političku zastupljenost u Hrvatskom saboru ondje trebaju kanalizirati svoje političko djelovanje. Ona podsjeća kako su oni proljetos Vladi dostavili peticiju »Veće mirovine odmah!« s prikupljenih 34 tisuće potpisa u kojoj, između ostalog, traže uvođenje 13. mirovine.

– No, problem kod umirovljeničke populacije, ali i našeg društva općenito, nije samo pitanje mirovina i siromaštva, ono na što ukazujemo je i vrlo vidljiv trend privatizacije u zdravstvu, te socijalne isključenosti starijih osoba, upozorava Petrović.

Nova formula

Stoga su u svome djelovanju ustrajali na aktiviranju rada Nacionalnog vijeća te smatraju kako time Hrvatska postaje bliža zapadnim zemljama koje prakticiraju takav oblik javnog dijaloga. Ipak, primjerice, takvo tijelo ne postoji ni u Sloveniji ni Mađarskoj, kao ni u BiH.

– Jednako tako, kada je riječ o radu Nacionalnog vijeća, zalažemo se da se i u svim županijama osnuju županijska vijeća koja će na lokalnoj razini zajedno promišljati o poboljšanjima uvjeta umirovljeničke populacije, kaže naša sugovornica.

Od zahtjeva s kojima su u SUH-u izašli pred Vladu RH je i nova formula usklađivanja mirovina. To je obećala i Vlada, ali u omjeru 85:15 prema rastu prosječne plaće i potrošačkih cijena, umjesto sadašnjih 70:30. Sindikat pak traži da se mirovine usklađuju 100 posto prema povoljnijem indeksu rasta. Zahtjev SUH-a vezan je i za mjeru koju će Vlada uvesti sljedeće godine, a to je povećanje staža za majke sa šest na 12 mjeseci po svakom djetetu. Pritom traže da se taj staž obračuna svim umirovljenicama koje imaju djecu, a ne samo onim novima. Kada je 2019. godine taj dodatni staž za majke uveden, također je vrijedio samo za žene koje su se umirovile od siječnja te godine. Isto tako, taj staž ne ulazi trenutno u uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu, nego se dodaje naknadno u sam izračun.

U SUH-u ustraju i na dopuni izmjena Zakona o privremenom uzdržavanju, traže da se omogući prebacivanje svih tereta uzdržavanja nad umirovljenim bakama i djedovima na alimentacijski fond. Time bi se riješilo od 150 do 200 sudskih rješenja koja su se u posljednje vrijeme pojavila pred domaćim pravosuđem.

Traže i ukidanje poreza na mirovine, a do tada da se osobni odbitak poveća sa sadašnjih 560 na tisuću eura. Porez na mirovinu u rujnu je platilo gotovo pola milijuna umirovljenika, odnosno nekih 70 tisuća umirovljenika više, koji su zbog povišica prerasli porezni cenzus. Naposljetku u SUH-u se zalažu za ujednačavanje visine penalizacije svim korisnicima prijevremene mirovine na 12 posto, svima koji su penalizirani iznad 12 posto i mlađi su od 65 godina. Onima koji navrše 65 godina – ukinuti penalizaciju.

Modeli isplate 13. mirovine

U većini europskih zemalja 13. mirovina isplaćuje se u prosincu, mahom u iznosu jednakom regularnoj mirovini za prosinac. Takve mirovine isplaćuju se iz mirovinskog fonda, pa onda njihov iznos treba odgovarati iznosu mirovina stečenih stažem i uplaćenim doprinosima. U toj varijanti isplata 13. mirovine iznosila bi ukupno oko 600 milijuna eura. Drugi prijedlog je isplata 13. mirovine u iznosu individualne mirovine, ali kao konvergencijsko usklađivanje, što bi zapravo bio dodatak na redovito usklađivanje u siječnju i srpnju svake godine. Te bi isplate vrijedile za razdoblje od srpnja do prosinca prethodne godine, ako je usklađivanje u siječnju, ili od siječnja do lipnja, ako je riječ o srpanjskom usklađivanju.

DIO PREOSTALIH ZAHTJEVA SUH-a I MUH-a

– Ne uvoditi automatizam uključivanja u treći stup

– Ne povećavati isplate u gotovini iz 2. stupa

– Protiv povećanja radnog vijeka sa 65 godina na više

– Omogućiti korisnicima dvostupačne mirovine u bilo kojem trenutku povratak u prvi stup

– Nastaviti besplatan prijevoz umirovljenicima vlakovima HŽ-a