Prije nekih 147 milijuna godina nebom iznad Bavarske letio je pterosaur, drevni leteći reptil s krilima raspona od gotovo dva metra, tragajući za gušterom ili nekim drugim ukusnim zalogajem.

Znanstvenici su iskopali dobro očuvan fosil kostura te novo identificirane vrste nazvane Skiphosoura bavarica.

To otkriće popunit će veliku prazninu u našem razumijevanju evolucije pterosaura, stvorenja koja su bila važan element ekosustava u doba dinosaura.

Skiphosoura je živio potkraj geološkog razdoblja jure.

Anatomski je prijelaz između relativno malenih pterosaura s dugim repom koji su nastali prije otprilike 80 milijuna godina za vrijeme trijasa i onih s kratkim repom koji će kasnije postati divovi krede kao što je Quetzalcoatlus, čiji se raspon krila može usporediti s borbenim zrakoplovom F-16.

“To je od goleme važnosti”, rekao je paleontolog David Hone sa Sveučilišta kraljice Mary iz Londona, glavni autor istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak u časopisu Current Biology.

Otkriće “bolje objašnjava gdje ta stvorenja spadaju u obiteljskom stablu dinosaura i pokazuje prijelaz s ranih na kasne oblike, kako su se koje značajke mijenjale kojim redom”, rekao je.

Životinja je imala kratak i šiljast rep, pa njezino znanstveno ime znači “sabljarka iz Bavarske”.

Fosil ima sačuvane gotovo sve kosti u tri dimenzije, a ne zdrobljene kao što je često slučaj kod drugih fosila.

Pronađen je 2015. u Bavarskoj na jugoistoku Njemačke.

“Kosturi pterosaura zaista su krhki jer su im kosti jako tanke pa se često raspadnu ili budu zdrobljene”, rekao je Hone.

Skiphosoura je bio jedan od najvećih letača u ekosustavu. Lubanja mu je bila duga 25 centimetara.
“Zubi su prilično dugi i oštri. Služe za probadanje i držanje”, rekao je. “To je bio opći predator malog plijena, a lovio je životinje poput guštera, malih sisavaca, velikih insekata i možda ribu. Vjerojatno je živio na kopnu, možda u šumama”, rekao je Hone.

Pterosauri, rođaci dinosaura, bili su prvi od tri skupine kralježnjaka koji su svladali letenje. Slijede ih ptice prije oko 150 milijuna godina i šišmiši prije oko 50 milijuna godina. Izumrli su prije 66 milijuna godina u masovnom izumiranju koje je okončalo eru dinosaura nakon što je Zemlju pogodio asteroid.

Otkrića Skiphosoura i drugih vrsta nazvanih Dearc sgiathanach, koje su živjele prije otprilike 170 milijuna godina u Škotskoj, pomogla su razjasniti ključne događaje u evoluciji pterosaura. Dio su prijelazne skupine zvane darwinopterani koji su prijelaz između ranih i kasnih pterosaura.

“Skiphosouri se u obiteljskom stablu nalaze između darwinopteran pterosaura i njihovih potomaka pterodaktiloida”, rekao je paleontolog i jedan od autora istraživanja, Adam Fitch iz Muzeja Field u Chicagu.

“Više od 150 milijuna godina pterosauri su stvarali, otvarali i održavali nebrojene ekološke uloge koje su kasnije popunile ptice i njihovi najbliži rođaci, od lova na oceanski plijen u letu do potjere za kopnenim plijenom trčeći”, rekao je.

“Slučajnim udarom asteroida prije 66 milijuna godina, pterosauri su zauvijek izbrisani iz tih uloga.”