Za nekoliko dana bit će poznato hoće li Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ili Državno odvjetništvo voditi istragu protiv pritvorenog sada već bivšeg HDZ-ovog ministra zdravstva Vilija Beroša i ostalih osumnjičenika zbog sumnjive nabavke preplaćenih uređaja za domaće bolnice. Podsjećamo, u petak je EPPO otvorivši istragu uputio DORH-u zahtjev za preuzimanje nadležnosti s obzirom na to da europski tužitelji vode predmet još od srpnja ove godine, za razliku od USKOK-a koji je pokrenuo izvide tek prije nekoliko tjedana i uoči vikenda krenuo s uhićenjima.

Različite prakse

Osim razlike u dinamici postupka, evidentni je jaz u težini inkriminacija i broju osumnjičenika koji se terete da su malverzacijama oštetili fondove EU-a i hrvatski Državni proračun. U višemjesečnim istraživanjima EPPO je detektirao osam osumnjičenika, a USKOK tri osumnjičene osobe. U konkretnom slučaju odluku o nadležnosti između EPPO-a i DORH-a formalno donosi čelnik DORH-a, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić. No, upravo se na tu okolnost nepostojanja »treće strane« nedavno osvrnula glavna europska tužiteljica Laura Codruta Kövesi tijekom posjeta Hrvatskoj, apelirajući da resorni hrvatski ministar pravosuđa treba riješiti pitanje definiranja nadležnosti kako bi se izbjegle dubiozne situacije.

Nacionalna tijela trebaju se voditi načelima Uredbe o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem EPPO-a. No, zanimljivo je kako od 22 države EU-a u kojima je uspostavljen Ured europskog javnog tužitelja, unutar 14 zemalja o sukobu nadležnosti trenutno odlučuje nacionalno tužiteljsko tijelo. Osim u Hrvatskoj i Sloveniji, takav je slučaj u Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Portugalu i Rumunjskoj. U ostalim zemljama postoje i neki korektivni mehanizmi. Podaci su to iz Studije o stanju u sudjelujućim državama po pitanju tijela koje odlučuje o sukobu nadležnosti.

U Finskoj, primjerice, o sukobu nadležnosti između EPPO-a i državnog tužiteljstva odlučuje glavni odvjetnik, ali je naknadno moguće sudsko preispitivanje i upućivanje prethodnog pitanja od strane Suda pravde EU-a (CJEU). U Francuskoj, ovisno o fazi kaznenog postupka, u pojedinim slučajevima o sukobu nadležnosti odlučuje sud koji može postaviti prethodno pitanje CJEU, a u pojedinima glavni državni odvjetnik. Njemački glavni savezni državni odvjetnik također odlučuje o stvarnoj nadležnosti. Iako također postoji instrument sudskog preispitivanja odluke, Savezno državno odvjetništvo donosi odluku hoće li predmet proslijediti sudu. Ako ga ne proslijedi, nema mogućnosti podnošenja pitanja Sudu pravde EU-a. U Španjolskoj i Luksemburgu o sukobu nadležnosti također je odluka na nacionalnim tužiteljstvima, a u situacijama kolizije između EPPO-a i sudaca istrage odlučuje sud koji se može konzultirati s CJEU.

Jasno je da stupanj neovisnosti nacionalnih tužiteljstava varira od države do države pa odlučivanje u sukobima nadležnosti bez korektivnog mehanizma »treće strane« može biti kontraproduktivno, posebno kada su u pitanju koruptivni slučajevi u kojima se istovremeno pojavljuju političari i kriminalno podzemlje.

U konkretnom slučaju na popisu osumnjičenika USKOK ima tek Beroša i još dvije osobe – poduzetnika Sašu Pozdera, direktora tvrtke Medical Innovation Solutions, te dr. Krešimira Rotima, predstojnika zagrebačke Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice i člana uprave jedne zagrebačke poliklinike. Na zahtjev Uskoka Berošu i Pozderu u subotu je određen jednomjesečni istražni zatvor, dok je Rotim pušten da se brani sa slobode. EPPO pak među osmero osumnjičenika uz bivšeg ministra ima i zvučna imena – Hrvoja Petrača, te njegove sinove Novicu i Nikolu, kao osobe koje su navodno vodile zločinačku organizaciju, a osvanule su u tajno snimljenim porukama.

Napuhana cijena

Uskok je osumnjičio Beroša, Rotima i Pozdera za zlouporabu položaja i ovlasti, trgovanje utjecajem, poticanje na nezakonito pogodovanje i davanje mita, sve u sastavu zločinačkog udruženja, a u odnosu na pravne osobe zbog sumnje na davanje i primanje mita u sastavu zločinačkog udruženja. Prema navodima Uskoka, Beroš, Rotim i Pozder su se udružili radi plasiranja i prodaje medicinskih uređaja jednog austrijskog proizvođača bolničkim ustanovama u državnom vlasništvu. Beroš je pritom, ističe Uskok, koristio autoritet ministra zdravstva te je kao osoba izravno nadređena ravnateljima državnih bolnica tražio od ravnatelja da se sastanu s Pozderom i osiguraju mu dobivanje poslova. Uz to, Beroša sumnjiče da je novcem iz državnog proračuna preplaćivao Pozderove medicinske uređaje i to novcem koji nije bio predviđen godišnjim planovima nabave. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) Beroša pak tereti za primanje mita. EPPO tvrdi da je Beroš dobio mito kako bi osigurao da Pozderova firma, iza koje je stajao Petrač, proda nekolicini hrvatskih bolnica robotske uređaje koji su plaćani između 450 i 480 tisuća eura po uređaju. Sudeći prema prikupljenim dokazima cijena uređaja bila je napuhana, no pod Beroševim pritiskom KBC Osijek, KB Sestre milosrdnice i Dječja bolnica u Klaićevoj ulici u Zagrebu ipak su ih kupile.

KBC Split je pak odbio sudjelovati. Riječ je bila o nabavi sustava za robotsku kirurgiju, vrijednosti 4,85 milijuna eura, u cijelosti financiranog iz proračuna Europske unije, no plan osumnjičenika u splitskoj bolnici ostao je na inkriminaciji nedjela u pokušaju. Istražitelji sumnjaju da je Beroš pritiskao neke od ravnatelja bolnica da sklope posao s Pozderovom firmom koje bi on odobrio. Za takvo lobiranje sumnja se da je uzimao mito od po 25.000 eura.

Poruke preko WhatsAppa teško terete bivšeg ministra Beroša

Kako to obično biva, u otkrićima političke korupcije u javnost su procurile i urnebesne WhatsApp poruke koje su razmjenjivali osumnjičenici.

– »Legle pare«, zadovoljno je napisao Saša Pozder, pritvoreni poduzetnik kojeg EPPO tereti da se okoristio namještenim natječajima za skupocjene robotske uređaje za više bolnica u Hrvatskoj.

– Koje pare?, čudio se Hrvoje Petrač, na što mu je Pozder dopisao: »Osijek«, referirajući se na tamošnji KBC. Riječ je o porukama iz WhatsApp grupe što su ih istražitelji pronašli u mobitelu jednog Petračevog sina, a sada su priložene među dokazima u istrazi EPPO-a.

Pozder je u prepisci 25. siječnja 2023. napisao: »Sve što je Osijek poslao poslala je Vinogradska, ajde neka Mali više odobri, do njega je«, stoji među dokazima prema kojima je Beroš dobio nadimak »Mali«.

Pozder je 28. siječnja 2023. u WhatsApp grupu poslao i glasovnu poruku:

– Jučer me zvao Tomo (Pavić op.a.), pričali smo dugo, bio je s Malim dva sata. I meni je rekao za to, da će Klaićeva ići brzo, da ćemo ovu nedjelju dobiti instrukcije, da se Lukšić i Mali još nisu uspjeli vidjeti ali će i to brzo.

Uslijedile su i poruke iz kojih je EPPO zaključio da je Beroš dobio mito, a u kojima osumnjičeni, a sada i pritvoreni šef HZZO-ove ispostave u Krapini Tomo Pavić ima nadimak Zrikavac.

Pozder piše: »Što kaže Zrikavac? Da damo unaprijed?« Novica Petrač na to odgovara: »Da ga podmažemo još«.

Pozder nastavlja u nervoznijem tonu: »J… sebe, neka radi više svoj deo i on i Mali«, poručuje »poduzetnik«. Pet mjeseci kasnije istražitelji su nabasali na nove Pozderove poruke.

– Ja mislim da bi trebali Malog nagovoriti da on napravi centralnu nabavku za veliku robotiku 12 komada (2 Dubrava, 2 Rebro, 2 Vinogradska, 1 Split, 2 Rijeka, 1 Osijek, 1 Pula, 1 Zadar). Državi malo, a nama lepo i još radio nešto fenomenalno, smanjujemo listu čekanja. Tih 30 miliona će već u tri godine uštediti, računao je poduzetnik pod tajnim mjerama nadzora.

Među dokazima je iscurila glasovna poruka u kojoj Pozder spominje i premijera Andreja Plenkovića.

– Zvao me Zrikavac da mi kaže da je Mali zvao tamo dole Split i da im je rekao da ne smiju da kupuju Da Vinci (robotski sustav, op.a.)… On je rekao sem ako nad njim nemaju podršku neku još tamo od Plenkija, ali ovaj ih je zvao da im zabrani da uopšte razmišljaju o Da Vinciju, raspisao se Pozder.