Nervoza, bijes, ljutnja… Sve to može utjecati na fizičko i psihičko zdravlje.

Kada su osjećaji ljutnje i bijesa učestali i jako intenzivni, ili pak ako su nerazmjerni događaju koji ih je pokrenuo, tada te emocije mogu imati problematične učinke na općenito zdravlje, tvrdi klinički psiholog dr. Raymond Chip Tafrate.

On tvrdi da se tijekom reakcije ljutnje tijelo preplavljuje hormonima stresa, poput adrenalina i kortizola, pa se tada nerijetko to očituje u tjelesnim reakcijama kao što su ubrzan rad srca i povišen krvni tlak – jer se tijelo “fizički priprema za borbu kako bi se obranilo ili kako bi izbjeglo opasnost”.

Kronična aktivacija hormona stresa može negativno utjecati na zdravlje, a evo i na koje načine.

Opterećenje srca

Kao što je rečeno, ljutnja potiče tijelo na oslobađanje hormona stresa, što s vremenom može utjecati na zdravlje srca.

Naime, istraživanja pokazuju da ljutnja (čak i trenutna ljutnja mjerena promjenama u izrazu lica) rezultira promjenama koje pogoršavaju sposobnost mišića da pumpa krv, što može dovesti do visokog krvnog tlaka i naknadnih komplikacija (poput bolesti srca, srčanog udara, moždanog udara…).

U skladu s tim, istraživanja pokazuju da ljudi koji su skloni mnoge situacije doživljavati kao neprijateljske i koji su manje sposobni kontrolirati svoje neprijateljske misli i osjećaje) imaju veći rizik od koronarne bolesti srca.

Ljutnja također može utjecati na osobe s aritmijama (nepravilnim otkucajima srca), tvrdi liječnica Rachel Lampert.

Remećenje probave

Mnoga istraživanja pokazuju da su mozak i crijeva u stalnoj komunikaciji, a jedna od uloga našeg autonomnog živčanog sustava (koji regulira nenamjerne tjelesne procese) je pomoć u regulaciji probave.

Ali to se može poremetiti kada tijelo prijeđe u način borbe ili bijega, kao što se može dogoditi kao odgovor na stres.

Taj stres može dovesti do simptoma u gastrointestinalnom traktu (uključujući bolove u trbuhu, želučane tegobe i proljev).

Mentalno zdravlje

Ljutnja i bijes dovode do naprezanja tijela što može ostaviti trag i na mentalno zdravlje.

Studije pokazuju da je ljutnja često povećana kod stanja što su anksioznost i depresija.

Ljutnja (osobito produljena ljutnja) također može utjecati na koncentraciju i obrasce razmišljanja, jer ti neprijateljski osjećaji i cinizam u konačnici mogu nepovoljno utjecati na stvaranje odnosa i veza s drugim osobama.

Ipak, ljudi su društvena bića i kojima su društveni odnosi prijeko potrebni, a ljutnja ih može narušiti, pogotovo ako se manifestira kroz vrijeđanje ili fizičko nasilje.

Nekvalitetan san

Osobe koje se bore kontrolirati svoj bijes ili se češće ljute – lošije spavaju.

Osjećaj ljutnje nerijetko povećava psihološko uzbuđenje i mentalni nemir, što kasnije otežava kvalitetan san, piše Everyday Health.

*Sav zdravstveni sadržaj na našem portalu služi isključivo kao opća informacija i ne smije se smatrati zamjenom za medicinski savjet vašeg liječnika ili bilo kojeg drugog zdravstvenog djelatnika.