Krajem prošlog mjeseca smo obilježili završetak radova na povećanju dubine mora na kontejnerskom terminalu AGCT na Brajdici. To nam je jedan od devet velikih infrastrukturnih projekata koji se sufinanciraju bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Ukupna vrijednost tih projekata je 153 milijuna eura, sedam je potpuno završeno, a do kraja ove godine završavamo još jedan, to je izrada Studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa. Zadnji, deveti je novi projekt za opskrbu brodova električnom energijom s kopna za koji smo prije mjesec dana potpisali ugovor o sufinanciranju s agencijom CINEA, kazao je ravnatelj Lučke uprava Rijeka Denis Vukorepa.

Ekološki značaj

– Nedavno smo krenuli u realizaciju novog EU projekta službenog naziva »Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – Opskrba brodova električnom energijom s obale« kojim će se nadograditi postojeći terminali i omogućit će se opskrba brodova električnom strujom na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačka obala. Vrijednost ovog projekta je 15 i pol milijuna eura, od čega će Europska unija sufinancirati 13,14 milijuna eura, bespovratnim sredstvima iz financijske perspektive 2021. – 2027. Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš CINEA projekt je ocijenila visokim ocjenama te ga odobrila za sufinanciranje, što potvrđuje ekološki značaj ovog projekta, po pitanju smanjenja zagađenja bukom i emisijama ispušnih plinova s brodova.

Često se u javnosti postavlja pitanje buke s kontejnerskog terminala na Brajdici. Ovim projektom obuhvaćen je i terminal Brajdica i novi terminal na Zagrebačkoj obali. Na Brajdici će biti omogućeno napajanje brodova električnom energijom na dva veza, a na Zagrebačkoj obali na jednom. Na Brajdici smo prije mjesec dana završili projekt produbljenja mora i od idućeg tjedna terminal može vezati dva broda uz operativnu obalu u isto vrijeme. Kroz ovu novu investiciju buka na terminalu će se smanjiti, koja je, moram reći i sada u okvirima dopuštenih ograničenja. Na ovaj ćemo je način dodatno smanjiti, jer neće biti potrebe za radom brodskih motora, dok je brod na vezu, ističe ravnatelj.

Nemamo namjeru stati

Podsjetio je da su, uz sufinanciranje iz EU fondova, završeni sveobuhvatni projekti uređenja operativnih površina i infrastrukture u lučkim bazenima Rijeka i Bakar, izgrađena je operativna obala u Raši, a završen je i projekt PCS sustava koji objedinjuje sve lučke, carinske i druge formalnosti, čime olakšava posao brojnim subjektima uključenima u lučko poslovanje.

Bilo je u početku otpora prema uvođenju tog novog sustava, ali sada svi shvaćaju koliko je on važan i koristan. Taj ćemo program i dalje razvijati i unapređivati, u skladu s potrebama svih koji ga koriste, kaže Vukorepa.

Uz sufinanciranje iz EU-a izgrađeni su, dodaje, i intermodalni terminali na Zagrebačkoj obali i na Brajdici, čime je značajno povećan kapacitet i brzina otpreme kontejnera željeznicom, a završeno je i već spomenuto produbljivanje na terminalu Brajdica.

No tu nemamo namjeru stati. Apliciramo još tri projekta. Jedan je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Raši, koji je pred izdavanjem građevinske dozvole i za čiju pripremu bih zahvalio lokalnim vlastima s kojima odlično surađujemo. Do kraja godine ćemo podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju operativne obale na Praškoj obali, kao i za sufinanciranje tog projekta iz EU fondova. Riječ je o vrlo značajnom projektu, jer ćemo njime dobiti šezdeset tisuća kvadratnih metara novih površina, i to suvremenog, multifunkcionalnog terminala. Na njemu je planiran i ro-ro terminal, na koji će pristajati i brodovi za prijevoz automobila, zatim prekrcaj teških tereta i drugih vrsta tereta, prema potrebi. Uz obalu će biti izgrađeni i novi željeznički kolosijeci, kao i rampe za prekrcaj vozila. Taj će terminal ostati pod upravljanjem postojećeg koncesionara u lučkom bazenu, Luke Rijeka d.d., kaže Vukorepa.

Najznačajniji i najveći dugoročni projekt

Treći projekt koji se priprema je povećanje kapaciteta silosa u riječkoj luci, izgradnjom podnog skladišta. U sklopu ovog projekta idemo na obnovu kompletne mehanizacije, nabavu novog brodoiskrcavača, izgradnju novih transportnih puteva i izgradnju podnog skladišta kapaciteta od oko 28 tisuća tona, čime će se ukupni kapacitet skladištenja povećati za pedeset posto, kaže Vukorepa.

Riječ je o trima projektima koji će biti realizirani u srednjoročnom razdoblju. Tu je izgradnja nove luke Raša, s produljenjem operativne obale i izgradnjom ro-ro terminala u prvoj fazi te produljenje operativne obale i spajanje s terminalom za prekrcaj stoke u drugoj fazi. U pripremi je i projekt logističke zone i intermodalnog terminala Miklavlja. Ovih dana očekujemo konačnu verziju Studije izvodljivosti čiju izradu financira državna agencija pri Ministarstvu oceana i ribarstva Republike Koreje. Nakon toga ćemo zajedno s Općinom Matulji i HŽ Infrastrukturom prema EU fondovima aplicirati projekt za izradu studijsko projektne dokumentacije za novi lučki, pozadinski terminal i logistički centar u Matuljima.

Druga faza terminala na Zagrebačkoj obali

Na kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali upravo je u tijeku investicija koncesionara Rijeka Gateway u uređenje i opremu– faza 1. Prema koncesijskom ugovoru nakon početka rada terminala, koncesionar je dužan u roku od deset godina realizirati fazu 2 koja obuhvaća izgradnju i opremanje novih 280 metara obale sa zaobaljem. Terminal će tada povećati kapacitet sa 650 tisuća na 1,05 milijuna TEU jedinica.

Novi kontejnerski terminal na otoku Krku

Novi, veliki kontejnerski terminal u Omišlju, na otoku Krku se planira izgraditi u narednih 10 godina, najavio je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, uoči održavanja konferencije »Kvarner 2030.«, u organizaciji Novog lista. Vukorepa dodaje kako će svi sudionici u projektu: Hrvatske autoceste, HŽ Infrastruktura i Lučka uprava Rijeka svoj dio aplicirati za sufinanciranje iz fondova Europske unije. Mi smo do sada uspješno aplicirali i osigurali bespovratna sredstva za velike infrastrukturne projekte u riječkoj luci, a po istom modelu planiramo aplicirati i projekt za izradu studijsko-projektne dokumentacije čija se vrijednost procjenjuje na deset milijuna eura, a nakon toga i same radove za izgradnju novog kontejnerskog terminala na otoku Krku.

Novi kontejnerski terminal na otoku Krku je najznačajniji i najveći dugoročni projekt koji se planira realizirati do 2035. godine.

Zaključno, možemo reći da će to biti godina u kojoj će biti gotovi svi infrastrukturni radovi. Pri tom ne mislim samo na lučki dio, već i na izgradnju pristupnih cesta i željeznice, a kruna svega je novi kontejnerski terminal. Postavili smo zahtjevne ciljeve, ali vjerujem da ćemo ih ostvariti. Znamo da je počelo projektiranje novog Krčkog mosta, koji će biti u funkciji novog terminala. Terminal će imati kapacitet tri milijuna TEU-a, operativnu obalu od tisuću metara i dubinu mora veću od 20 metara. Izgradnja tog terminala bit će i financijski i građevinski manje zahtjevna od primjerice Zagrebačke obale jer je pod morem čvrsti stijenski materijal, a dubina je dovoljna za prihvat najvećih brodova ne samo sadašnjice, nego i u budućnosti. U realizaciji ovog projekta, čije projektiranje je procijenjeno na deset milijuna eura, sudjelovat će HŽ Infrastruktura, Hrvatske autoceste i Lučka uprava Rijeka, zaključuje Vukorepa.