Dok je u Europi dualno obrazovanje jedan od prioriteta, takvo je obrazovanje u Hrvatskoj uvedeno tek u manjem dijelu strukovnih škola, a u visokom obrazovanju tek je u povojima. O dualnom obrazovanju na tercijarnoj razini i mogućnostima implementacije ovog oblika obrazovanja u hrvatskom visokom obrazovanju te primjerima dobre prakse na sekundarnoj razini u okviru srednjeg strukovnog obrazovanja govorilo se na HUP-ovoj konferenciji »Dualno obrazovanje u Hrvatskoj – izazovi i prilike«, s porukom da su vrata ovom obliku obrazovanja u ovim obrazovnim sektorima širom otvorena.

U fokusu dualnog obrazovanja je kvalitetna suradnja između obrazovnih ustanova i gospodarstva, koja učenicima i studentima omogućuje stjecanje vještina i znanja kroz stvarne poslovne procese. Ovo iskustvo ne samo što povećava mogućnosti zapošljavanja, već i potiče razvoj neovisnosti, odgovornosti i osjećaja uspjeha kod učenika.

Tehničke znanosti

Austrija je, uz Njemačku, jedna od vodećih europskih država u ovom modelu obrazovanja. Dualni je sustav uvela 2002. godine, a prema riječima Hagena H. Hochrinnera, profesora na FH Joanneum veleučilištu u Grazu, zadnjih se godina ubrzano razvija.

– Mi nemamo »velike igrače« kao Njemačka, nemamo Mercedes ili Porsche, morali smo naći svoj put i mislim da smo u tome uspješni. Nalazimo neprestano nove partnere, a nadamo se i suradnji s hrvatskim fakultetima. U Grazu danas imamo 500-tinjak dualnih programa, a Austrija ih je u zadnje dvije godine razvila više od 2.500, i to mahom u području tehnologije, inženjeringa i IT-sektora, dok sada polako krećemo i s takvim programima u području društvenih znanosti, ističe Hochrinner.

Hrvatska je u tom pogledu tek na početku, a tek su poneka veleučilišta počela uvoditi takav model.

– Mi smo pioniri u tom području, nastojmo pokrenuti promjene u sustavu koje će imati naše specifičnosti, jer se uspješni modeli država koje takvo obrazovanje provode već 50 godina, poput Njemačke ili Austrije, ne mogu u potpunosti preslikati. Mi smo, uz Francusku ili Maltu, tek na početku i pokušavamo stvoriti neku platformu u tom smjeru, kaže Gordana Nikolić, predsjednica HUP-ove Udruge poslodavaca u obrazovanju.

Tvrdi kako je uvođenje dualnog visokoškolskog obrazovanja jedan od ključnih koraka za Hrvatsku i Europsku uniju, jer na taj način studente i radnike u današnjim okolnostima na tržištu rada možemo lakše uvesti u radni proces.

– U strukovne su škole uvedeni modularni oblici nastave, koji su malo zakomplicirali stvari. U Njemačkoj su učenici i studenti dva do tri mjeseca u razredu, a onda su dva do tri mjeseca u tvrtkama. Taj model kod nas nije moguće provesti, ali postoje drugi modeli gdje se to kombinira na tjednoj bazi, a to je model koji bismo mogli vrlo brzo provesti, ističe Nikolić. Primjeri iz EU-a, dodaje, pokazuju da dualni model provode i sveučilišta i veleučilišta, no kod nas to nije realno očekivati.

Dobra praksa

– To će kod nas bar još neko vrijeme ostati na razini veleučilišta i to je u redu, jer su sveučilišta okrenuta znanstvenom radu i istraživanjima. Ipak, gospodarstvo je jako involvirano u svako sveučilište, ističe.

Kao primjer dobre prakse istaknut je primjer udruge Znanje na djelu, koja je u zadnjih nekoliko godina smjestila 590 učenika i učenica na praksu u više od 40 partnerskih tvrtki i institucija, a dio njih i zaposlio se u tim tvrtkama. Jedan od ključnih elemenata za stjecanje vještina traženih na tržištu rada su mikrokvalifikacije, no prema novijim istraživanjima poslodavci u Hrvatskoj praktički uopće ne znaju o čemu se radi.

– U tijeku je istraživanje koliko su poslodavci informirani i koliko razumiju mikrokvalifikacije, što se pokazalo kao nužnost u EU-u. Preliminarni rezultati pokazuju da su poslodavci o tome slabo informirani i generalno ne razumiju koncept mikrokvalifikacija, a ako ga ne razumiju, ne možemo očekivati da će ga koristiti, kaže Marko Turk iz Instituta za istraživanje migracija.