U Auli pape Ivana Pavla II. u Trsatskom svetištu predstavljena je impozantna knjiga dr. sc. Ivana Mancea “Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija”, koja donosi nova saznanja o mogućem radu prve hrvatske tiskare u Kosinju krajem 15. stoljeća te lokaciji tiskanja hrvatskog prvotiska, »Misala po zakonu rimskoga dvora«, tiskanog 22. veljače 1483. godine.

Riječko predstavljanje te znanstvene knjige bilo je 25. u nizu njezinih predstavljanja, u Hrvatskoj i u inozemstvu. Uz autora, magistra informacijskih znanosti i doktora povijesnih znanosti, u Rijeci su knjigu predstavili svećenik Pero Jurčević, župnik Kosinja te povjesničari prof. dr. sc. Danijel Patafta i prof. dr. sc. Josip Jurčević.

Izvanredna važnost Kosinja

Naglašavali su izvanrednu važnost Kosinja i cijelog tog kraja za hrvatsku povijest i identitet te da je knjiga »Kosinjska tiskara« identitetska knjiga.

U tom kontekstu je vlč. Jurčević upozorio na tragediju žitelja toga kraja i tragediju iznimne hrvatske baštine koju taj kraj čuva, i to zbog nastojanja da se izgradnjom sustava HES Kosinj poplavi područje Gornjeg Kosinja.

Uputio je da su u Kosinju pokrenuli izradu spomenika prvom hrvatskom tiskaru Ambrozu Kacitiću, koji je – kako je rekao dr. Mance – u prvotisku ostavio slijepi otisak.

– Kosinj je u smislu naše prve tiskare u kojoj je i otisnut naš prvotisak prvi naveo Zvonimir Kulundžić 1960. godine. Sukus njegova promišljanja bio je ispravan identifikacijom prvoga slijepoga otiska u našem prvotisku.

Radi se o potpisu rođenog Kosinjanina Ambroza Kacitića u kalendaru prvotiska kod mjeseca ožujka, rekao je Mance koji je pak istražio sve slijepe otiske u prvotisku.

Predstavljači su uputili da Manceova knjiga, multidisciplinarnim pristupom, arhivskim istraživanjem, primjenom informacijskih znanja te kartografskom i povijesnom analizom dokazuje da se prva hrvatska tiskara nalazila u Kosinju.

Isto tako, da je kosinjska tiskara ključ koji pokazuje gdje je tiskan Misal, prva hrvatska knjiga, liturgijska knjiga na hrvatskom jeziku i pismu. Slijedom svega toga toga, poručili su, hrvatski je narod sudjelovao u najvišim kulturološkim dosezima Europe.

Riznica identiteta

Ivan Mance je na Sveučilištu u Zagrebu doktorirao 2023. godine s temom: »Hipoteza o Kosinjskoj tiskari – informacijsko-povijesna analiza«, i to s najvećom pohvalom, summa cum laude, izdvojio je njegov mentor dr. Patafta.

Iz Manceove doktorske disertacije izrasla je knjiga “Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija« koja je sadržajno, objasnio je dr. Jurčević, puno šira od svojeg naslova – zapravo je povijest Kosinja.

– Potapa se Kosinj, a to je riznica identiteta Hrvatske, izdvojio je i dr. Jurčević.

Dr. Mance se temom kosinjske tiskare bavi već 18 godina, a podrijetlom je vezan uz Kosinj. Istražio je cijeli kontekst hrvatske inkunabulistike kao i cijelu kosinjsku povijest, pa zato knjiga ima 750 stranica.

– U Kosinjskoj dolini imamo 40 arheoloških lokaliteta, a na prostoru koji će biti potopljen su 22 lokaliteta. Ni jedan taj lokalitet nije sustavno ili zaštitno arheološki istražen kako to nalaže Zakon o zaštiti kulturnih dobara, kada se rade neki radovi. Investitor bi to trebao istražiti, odnosno financirati – i HEP je financirao osnovna sondažna istraživanja u razini od 50 tisuća eura za projekt od 650 milijuna eura.

I iz toga je vidljivo da nisu napravili ništa. Znači da 22 lokaliteta hrvatske povijesti idu pod vodu neistražena. Nastojat ćemo to promijeniti i osvijestiti ljudima da je to važno, da je to hrvatska povijest.

Želimo da svi čuju o onome što je Kosinj bio nekad, a i za problem koji Kosinj ima danas, rekao je za naš list dr. Mance.

225 povijesnih karata

Pitali smo ga također: što nam govori 225 povijesnih karata na kojima je Kosinj.

– Kartogarfija ne dokazuje postojanje tiskare. Ali zašto se Kosinj pojavljuje na 225 povijesnih karti, zašto najutjecajniji europski kartografi onoga vremena Kosinj donose na svojim kartama ako ne radi neke važnosti koju je imao?

Koja je to važnost talijanskim, austrijskim, mađarskim kartografima, a Kosinj nije imao neke velike bitke, neke poznate osobe? Jedino je to – da je Kosinj bio lokalitet važan po tiskari, rekao je Mance.

Organizatori – Udruga Primorski Hrvat, Matica Hrvatska – Ogranak u Rijeci, Udruga ratnih veterana 1. HGZ i Kosinj Konzalting – te predstavljači su uoči predstavljanja knjige su kod biste kardinala bl. Alojzija Stepinca položili upaljene svijeće odajući počast svim poginulim hrvatskim braniteljima.