Foto Davor Kovačević
Više od 300 izlagača iz Hrvatske i inozemstva na više od 13.000 metara četvornih ponudit će svoja izdanja i predstaviti svoje autore
povezane vijesti
ZAGREB – Otvoren je Interliber, njegovo 46. izdanje. Više od 300 izlagača iz Hrvatske i inozemstva na više od 13.000 metara četvornih izložbenog prostora ponudit će svoja izdanja i predstaviti svoje autore. Od utorka do nedjelje posjetitelje čeka više od 200 sati najrazličitijeg programa na pozornicama četiriju paviljona Zagrebačkog velesajma. A čast da sajam službeno otvori imao je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. U središte svog obraćanja stavio je Mađarsku, ovogodišnju zemlju u fokusu Interlibera. Jer, kako je kazao Milanović, naša povijest, povijest odnosa Hrvatske i Mađarske, i povijest ispreplitanja naših kultura, je ogromna.
– Zemlja u fokusu, ne zemlja partner, jer ovo nije klasičan gospodarski forum, nego forum suradnje, razumijevanja i dijaloga. Taj fokus obostrano već dugo vremena nije fokus s optičkog ciljnika, sredstva za pucanje, nego fokus kulture, dijaloga i razumijevanja u jednoj zreloj fazi odnosa Hrvatske i Mađarske koji su kroz sve turbulencije povijesti i nerazumijevanja došle u onu fazu koja je zrela, rekao je Milanović.
Osnivanje Centra za knjigu
Smatra Milanović kako razlika između dviju država nema puno i da su prije svega interesne i rješive. A ono što mu je, kako reče, uvijek dobro lijegalo u mađarskoj kulturi i psihologiji je zdrava skepsa.
Foto Davor Kovačević
– Zdrava skepsa prema svijetu u kojem živiš, koja te ne čini malodušnim, ali koja u tebi, u pravilu, sputava lude emocije i prevelike planove, pojasnio je Milanović.
Taman da zaključi kako uz taj minimum skepse, samo kroz dobru vjeru i kroz priznavanje, toleriranje i poštovanje različitosti na kojima je Europa zasnovana, Europa može biti ono što bismo svi mi željeli da bude: strateški subjekt, strateški autonomna, ne odvezana i udaljena od svojih prirodnih partnera, ali samostalnija nego što je danas. Što se pak čitanja tiče, predsjednik reče: »Tko čita, on će svoj put već naći. Nikoga se nikada nije moglo natjerati da čita, to je poriv koji imaš ili ga nemaš.«
Ugledni mađarski književnik Péter Nádas, istinska književna zvijezda, u svom je obraćanju upozorio na sve veće probleme u odnosu između suvremenoga čovjeka, financijskih središta moći i tehnologije. Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević pohvalio se i zagrebačkom mrežom knjižnica, a ponosan je gradonačelnik što je najveća pojedinačna investicija u Zagrebu upravo knjižnica Paromlin. No, ljude koji se knjigom bave i od nje žive posebice bi mogao razveseliti onaj dio pozdravnog govora ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek kojim je najavila da će Ministarstvo sljedeće godine za 24 posto povećati proračun što se tiče knjige i nakladništva, baš kao i namjera osnivanja Centra za knjigu.
Izdavačima najvažnija manifestacija
A onaj koji je otvorio Interliber zatim je, u društvu gradonačelnika Zagreba, krenuo u kratki obilazak štandova izlagača. Na štandu Naklade Ljevak Tomašević je posegnuo za biografijom Hannah Arendt, dok je Milanović kući odlučio ponijeti knjigu »Eva« u kojoj Cat Bohannon objašnjava »kako je žensko tijelo obilježilo 200 milijuna godina evolucije čovjeka«. Malo dalje nije se moglo ne baciti pogled na biografiju Elona Muska na štandu Školske knjige, baš kao što je Milanović sa zanimanjem na štandu Frakture listao knjige Pétera Nádasa poput one »Pisanje kao profesija«. Možda bi, sukladno aktualnoj predizbornoj situaciji, bilo mudrije da je posegnuo za knjigom Floriana Illiesa »Ljubav u doba mržnje«. Uostalom, nije Milanović bio jučer jedini aspirant, odnosno aspirantica na predsjedničku funkciju koji je skočio do Interlibera. Svratila je i Marija Selak Raspudić, a u popodnevnim satima Ivana Kekin se na štandu Profila pridružila potpisivanju knjige supruga joj Mile Kekina.
Gradonačelnik Tomašević iskoristio je trenutak nepažnje predsjednika da se na čas iskrade, kupi knjigu »Imamo Dinamo« Dražena Krušelja, pa je pokloni predsjedniku, htio ne htio. Nije to omelo Milanovića nimalo dok je dobro raspoložen obilazio štand AGM-a, kuće u kojoj je onomad bio akviziter. Zapravo, priznao je Milanović kako je u njega neke posebne emocije kad pohodi Interliber. Godina je, kako reče, bila ‘86. i ‘87. kada je kao student tu slagao štandove. »Posao je bio težak, ali zato loše plaćen«, duhovito i istinito će Milanović koji će taj svoj studentski posao pamtiti i po lapsusu, činjenici da je onomad čovjeka pred paviljonom umjesto »Je li tu Interliber?« upitao: »Je li ovdje negdje Informbiro?!«
A što je izdavačima Interliber?!
– Interliber je nama najvažnija manifestacija. Na Interliberu možemo u svakom smislu pokazati što smo radili i kako smo radili i on je naprosto krucijalan, najvažniji festivalski sajam u Hrvatskoj, iako i drugi, u Splitu, u Osijeku, dobro funkcioniraju, reče nam tako Nenad Rizvanović iz Naklade Ljevak.
Štandovi Primorsko-goranske županije
Obišao je Milanović nešto od izloženog u paviljonu 5, ali nije paviljon 6 i to su mu tamo pomalo zamjerili. Što bi mu, recimo, falilo da je navratio na dva štanda poviše kojih piše Primorsko-goranska županija Rijeka, na štand Naklade Val i nakladničke kuće Lektira.
– Naklada Val, ranije »Adamić«, sudjeluje na Interliberu 15 godina, a posljednjih godina uz podršku Primorsko-goranske županije. Sa sobom smo poveli »pola knjižare«, odnosno još 17 izdavača iz PGŽ-a kojima je ovo, odnosno njihovim knjigama, nastup na velikoj pozornici, veli nam Dragan Ogurlić, njezin vlasnik i urednik.
Važno je to, jer kako to lijepo reče njegova kolegica Dijana Plišić, »ako se ne pojavite na Interliberu, kao da i ne postojite«. Slaže se s tim Ogurlić, na Interliberu se mora biti, a i Sajam u Puli je, s pravom podsjeća, tu iza ugla.
Valtera Lisicu iz nakladničke kuće Lektira pitamo čita li se u Primorsko-goranskoj županiji.
– Čita. Pričamo o tome koliko društvene mreže, mobiteli, općenito ekrani sve preuzimaju, ali još uvijek je knjiga bijeg, pa i od toga. Pobjegneš u svijet u kojem ne zvoni ništa. I mislim da je odlično to da imamo gdje pobjeći, a knjiga je poseban svijet u kojem se ima što i naći, ne dvoji Lisica.
