Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler je sinoć u emisiji Otvoreno HTV-a na pitanje hoće li 2024. biti najtoplija godina odgovorio kako ćemo “značajno biti iznad 1,5 Celzijeva stupnja”.

“Tu je možda dobro reći da to nije 1,5 stupanj u smislu kako ga definira Pariški sporazum, dogovor koji je prije devet godina donesen, a koji je definiran kao prvi cilj koji bismo trebali izbjeći – upravo tih 1,5 stupnjeva. U smislu Pariškog sporazuma tih 1,5 stupnjeva znači kroz dulje razdoblje od desetak godina. Mi ćemo s ovakvom tendencijom porasta vjerojatno doći u tu fazu da ćemo i taj prvi Pariški cilj, nažalost, preskočiti za desetak godina te je 2024. godina prva pojedinačna kada probijamo taj neslavni rekord, kazao je.

Dodao je kako u klimatološkoj zajednici postoji aktivna rasprava – imamo li ubrzanje klimatske promjene ili samo trend koji se nastavlja.

“Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Možemo reći da postoji blaga tendencija da se to zagrijavanje ubrzava. Nije očito hoćemo li doći u petu brzinu. Sad smo u nekoj četvrtoj brzini, ako možemo tako reći”, dodao je.

Napori nisu dovoljni

U situaciji smo da je svijet topliji jedan i pol stupanj u odnosu na kraj 19. stoljeća.

“Kad bismo stali na ovom nivou zagrijavanja, većina društava, čak i neke najsiromašnije zajednice bi se uspjele prilagoditi na takav nivo globalnog zagrijavanja. Nažalost, s emisijama koje imamo danas idemo prema svijetu koji je 3 stupnja topliji od prosjeka. To je puno dublja promjena u klimatskom sustavu. Čak i neke najbogatije zemlje se neće moći prilagoditi na takav nivo promjena u klimatskom sustavu. Apokaliptične ili pesimistične klimatske projekcije nemaju vjerojatnost nula. Nije da su nemoguće”, istaknuo je.

Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adrija smatra da napori “nisu dovoljni, ne samo u financijskom smislu, nego i u svakom drugom smislu”.

“To se jasno vidi iz dana u dan, kroz posljedice klimatskih promjena, koje su nekada izgledale kao nekakve daleke posljedice, a sada su već došle praktički i nama, a i svakom drugom stanovniku planeta u neposrednoj blizini. Definitivno je da su napori bili nedovoljni. Najprije i sam financijski cilj koji je postavljen za postizanje zajedničke kase od 100 milijardi dolara do 2020. godine, koji nije ostvaren do tada, kada je trebao biti, nego tek 2022. godine, spomenula je. Sad vidimo da prije financije koje su potrebne za ovakvu tranziciju kakva je trebala biti na snazi nisu dovoljne, a onda samim time i sve ostalo što polako pada u vodu. Sad vidimo da je u posljednjih nekoliko mjeseci, ili čak možda sad već i godinu dana, politička volja značajno smanjena”, ističe.

Zagrijavanje mora

Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu rekla je kako su temperature mora, po najnovijem izvještaju, u rastu. A ono što je alarmantno je da najnovija istraživanja pokazuju da temperatura od 2005. godine do danas raste dvostruko brže nego li je od 1960. godine do danas.

“Neke globalne procjene pokazuju da, kad se pogleda 2022. godina ili 2023. godina, vidi se da je globalni prosjek površinske temperature mora u odnosu na predindustrijsko razdoblje porastao preko 1 stupanj. Ono što je još zabrinjavajuće je da taj porast temperature, kako u atmosferi tako i u moru, prati i pojava morskih toplinskih valova. Najviše se to vidi u površinskom sloju. Veliki dio tog izvještaja pokazuje na opasnost, odnosno upozorava da se ti morski toplinski valovi pojavljuju sve češće. I to ne samo u površinskim slojevima do 150 metara, već čak i do 1500 metara dubine, posebice u Sredozemlju. Tako da to je nešto što utječe definitivno i na morske ekosustave”, rekla je Dunić, piše HRT.