Mijenja se zakon

Nekretnine u Hrvatskoj lakše će kupovati i državljani izvan EU-a. To nam je uvjet za OECD

Vanja Vesić

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Osim članica EU-a čiji građani mogu u Hrvatskoj slobodno kupovati sve nekretnine, zakonodavnim izmjenama to će se bezuvjetno pravo proširiti na još 21 zemlju svijeta izvan EU-a



U cilju pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), pokrenute su rigorozne izmjene zakona kojima će uskoro strani državljani iz svih zemalja članica OECD-a imati pravo kupovanja nekretnina, kuća i stanova u Hrvatskoj jednako kao i hrvatski državljani.


Dosad je to bilo ograničeno načelom uzajamnosti, situacijom da s državom podrijetla stranog kupca Hrvatska ima potpisan bilateralni sporazum obostranog prava stjecanja vlasništva nad nekretninom, a klijent, fizička osoba ili tvrtka ishoduje suglasnost hrvatskog ministra pravosuđa.


Osim članica EU-a, čiji građani mogu u Hrvatskoj slobodno kupovati sve nekretnine, zakonodavnim izmjenama to će se bezuvjetno pravo proširiti na još 21 zemlju svijeta izvan EU-a.


Proces prilagodbe




Nacrt prijedloga izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravilima prošao je javno savjetovanje bez posebnih komentara i nadopuna što se može objasniti sada već nepovratnim procesom prilagodbe domaćeg zakonodavstva OECD-u, sličnim kakve je Hrvatska ranije prolazila s uvjetima za članstvo u EU.


Predlagatelj izmijenjene regulative upravo je resorno Ministarstvo pravosuđa, a stupit će na snagu na dan pristupanja Hrvatske OECD-u, organizaciji koju nazivaju »klubom 38 najrazvijenijih zemalja svijeta« od koje su 22 članice EU-a. Hrvatska vlada nada se ulasku RH u OECD tijekom 2026.


U bliskoj budućnosti bez navedenih uvjeta uzajamnosti i ministrove suglasnosti, u Hrvatskoj će nekretnine moći kupovati i državljani Australije, Kanade, Čilea, Kolumbije, Kostarike, Islanda, Izraela, Japana, Koreje, Meksika, Novog Zelanda, Norveške, Švicarske, Turske te Velike Britanije i SAD-a. Tom popisu treba dodati i državljane zemalja pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, većinski izvan EU-a.


Riječ je o Argentini, Brazilu, Peruu, Tajlandu i Indoneziji. Strani državljani ujedno će moći kupovati i nekretnine u područjima zaštićene prirode s obzirom na to da je prethodnim intervencijama u Zakonu o zaštiti prirode ukinuta dosadašnja zabrana.


Iz ministarstva podsjećaju da je službeno pismo namjere za pristupanjem OECD-u Hrvatska predala još u siječnju 2017. godine.


No, vlada je od Vijeća OECD-a tek pet godina kasnije, početkom 2022., zaprimila pozivnicu za otvaranje pregovora s OECD-om, zajedno s pet drugih država.


U lipnju 2022. godine, Vijeće OECD-a je na ministarskom sastanku usvojilo hrvatski Plan pristupanja OECD-u.


Prvi korak u pristupnom procesu bila je izrada samoprocjene u odnosu na važeće pravne instrumente OECD-a kroz Inicijalni memorandum, koji je predala OECD-u u listopadu 2022. godine.


Memorandum je dokument kojim se detektirala usklađenost hrvatskog zakonodavstva s pravnim stečevinama OECD-a važećim za sve članice.


Dubinska procjena


– Postupak pristupanja OECD-u uključuje rigoroznu i dubinsku ocjenu više od 20 značajnih odbora o spremnosti i sposobnosti za usvajanjem svih pravnih instrumenata Organizacije.


Radi ispunjenja kriterija za pristup Hrvatske OECD-u potrebno je pristupiti izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, navode iz Ministarstva.


Za pretpostaviti je da će interventna liberalizacija prometa kapitala dodatno uzrokovati divljanje cijena ionako sve skupljih stambenih »kvadrata« diljem zemlje i ponovo napuhati balon potražnje.


Agencije za nekretnine mogle bi biti jako zadovoljne jer im se puno lakše otvara strano tržište, iako je inozemna potražnja za stanovima i kućama posebno na Jadranu već sada više nego solidna.


Mada se izmjene ovog zakona formalno ne tiču poljoprivrednog zemljišta, nastavno na zahtjeve OECD-a slijede i zasebne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, što također iščekuje klub najbogatijih zemalja svijeta.


Još u srpnju prošle godine istekao je moratorij Bruxellesa kojim se odgađala prodaja poljoprivrednih površina u Hrvatskoj drugim državljanima EU-a.


Prema procjenama Ekonomskog instituta u Zagrebu lani je medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta U Hrvatskoj skočila za 57,5 posto te je dosegnula 0,63 eura po kvadratnom metru, odnosno 6.300 eura po hektaru.


No, rekordno najviše cijene zabilježene su u dalmatinskim županijama u rasponu od 5,6 do 7,6 eura medijalno po četvornom metru, dok je u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji 6 odnosno 4,9 eura po kvadratu, više nego u Zagrebu s medijalnih 4 eura po četvornom metru i statističkim padom cijene za 14,9 posto.


Dvostruki uzlet cijena registrirala je i Lika, s porastom na 0,96 eura/m2, što je više nego što imaju slavonske županije u rasponu od 0,22 do 0,93 eura.


Ličko-senjska županija tako se približila cijeni »kvadrata« poljoprivrednog zemljišta koliko imaju Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija.


U velikim tvrtkama i kriteriji rodne ravnoteže

Na tragu užurbanih zakonodavnih intervencija u Sabor su poslane i izmjene Zakona o poticanju ulaganja koje su također preduvjet za ulazak Hrvatske u OECD.


No, za poslovne ljude na upravljačkim pozicijima vrijedit će i neka »nematerijalna« pravila, standardi ljudskih prava primjereni za 21. stoljeće.


Vlada je na prošlotjednoj sjednici donijela odluku o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, kojima se uvodi rodna ravnopravnost u upravama velikih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi.


Direktiva se odnosi na trgovačka društva uvrštena na burzu, uz izuzeće društava koja zapošljavaju manje od 250 osoba i čiji godišnji promet ne premašuje 50 milijuna eura.


U Hrvatskoj je 25 poslovnih subjekata izlistanih na burzi koji zadovoljavaju kriterije velikih društava pa će sada trebati zadovoljiti i kriterije rodne ravnoteže.


Po sili zakona do 30. lipnja 2026. predstavnici nedovoljno zastupljenog spola morat će zauzimati najmanje 40 posto položaja neizvršnih direktora, te najmanje 33 posto svih direktorskih položaja.


Propisuje se kako će između kandidata koji su jednako kvalificirani za upravljačke pozicije prednost imati kandidat nedovoljno zastupljenog spola.