Pet organizacija civilnog društva zatražile su u petak od Vlade i dva ministarstva žurno postupanje glede Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, zbog diskriminirajuće odredbe koje ženama onemogućuje zapošljavanje u vrtićima ukoliko im je izračena mjera nadzora nad roditeljskom skrbi.

Problem nastane kada su žena i dijete žrtve obiteljskog nasilja. U tom slučaju socijalne službe izriču mjeru nadzora nad roditeljskom skrbi i majci i ocu, iako majka nije ništa loše učinila djetetu, već je riječ o nasilnom ponašanju oca, odnosno supruga, pojasnila je za Hinu jedna od osnivačica Zaklade Solidarna Sanja Sarnavka.

Međutim, ukoliko se supruga želi zaposliti u vrtiću kao odgajateljica, to neće moći jer se od nje traži potvrda da joj nisu izrečene nikakve mjere nadzora.

“Do sada imamo 15 slučajeva žena koje su izgubile posao u vrtiću ili ga nisu mogle dobiti, zbog nečega što nema veze s mozgom, zato tražimo da se ukine ta odredba”, rekla je Sarnavka.

Sporan je članak 25. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji je diskriminatoran i uskraćuje ženama ustavno pravo na rad, upozorile su Zaklada Solidarna, Inicijativa Spasime, Autonomna ženska kuća Zagreb, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prave i SIDRO – odgojitelji u zaštiti prav djeteta u dječjem vrtiću.

“Ni nakon više godina, pa niti nakon što dijete stekne punoljetnost, one ne mogu dobiti ‘potvrdu’ za potrebe zapošljavanja u predškolskoj ustanovi od Zavoda za socijalni rad”, stoji u pismu koje su uputile Vladi, Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Uz to, Ustavnom će sudu podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti.

Ovakvom su praksom, napomenula je Sarnavka, zavodi za socijalnu skrb pokazali da imaju puno više razumijevanja za nasilnike nego što imaju za žrtve nasilja, dok bi sustav trebao pomoć ženi da se ekonomski osamostali i da izađe iz kruga nasilja.

“Morate imati jako opravdanu priču da nekome uskratite pravo na rad. Isto tako, kada donosite neku mjeru, morate paziti da ona bude razmjerna činu zbog kojeg vas netko proglašava krivim, što ovdje nije nikako slučaj jer se mjere nadzora donose zbog sukoba s bivšim partnerom”, napomenula je Sarnavka.

U pismu upućenom Vladi i ministarstvima, udruge civilnog društva također traže pravo na naknadu štete ženama i ženama žrtvama nasilja zbog nemogućnosti rada u ustanovama predškolskog obrazovanja ili zbog gubitka radnog mjesta, ukoliko se to dogodilo zbog opisanih razloga.

“Pravo na naknadu štete se mora primjenjivati retroaktivno s obzirom na činjenicu da su žene koje su izgubile posao ili ga nisu mogle dobiti stavljene u neravnopravan i dodatno otežavajući materijalni položaj.

Pravo na naknadu štete trebaju imati sve žene ukoliko je protiv njih odbačena prekršajna ili kaznena prijava ili tužba kao neosnovana a zbog čega su izgubile posao”, napisali su.

Kao još jednu od zakonskih nelogičnosti, Sarnavka navodi da se aktualne zakonske odredbe primjenjuju samo na odgajateljice u vrtićima, a ne i na učiteljicama u nižim razredima osnovnih škola.