Kvaliteta obrazovanja i s njime povezano stečeno znanje najvažnija su karika i u sposobnosti te kvaliteti obrane jedne zemlje. Upravo s rastom znanja u korištenju pojedinih sustava s kojima se Hrvatska mogla suprotstaviti agresoru, rasla je i njezina obrambena kvaliteta time i autoritet u krugovima najznačajnijih vojnih asocijacija na svijetu. Na kraju, do Oluje je došlo, baš kao što je i uspješno provedena, isključivo zahvaljujući svim strukturama Hrvatske vojske. Nitko, pa tako ni svjetske velesile, nisu omogućile našu slobodu, osim nas samih spremnih i osposobljenih vratit svoje teritorije pobjedničkim akcijama, Oluji i onima koje su joj prethodile.

Naglasio je to prof. dr. sc. Krešimir Ćosić, general-pukovnik u mirovini, ugledni sveučilišni profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu na predavanju upriličenom povodom riječkog predstavljanja njegova knjige “Između prošlosti i budućnosti” održanom u Auli pape Ivana Pavla II Svetišta Trsat. Zanimljiv i znanstveno utemeljenim razmišljanjima jako slojeviti događaj organizirali su ZUDR PGŽ, Hrvatski časnički zbor, Udruga ratnih veterana 1. HR Zdruga te Dragovoljci i veterani Domovinskog rata.

Vratimo li se dr. Ćosiću, zanimljivo je da je bio sudionik je Domovinskog rata od samih početaka u kojem je bio sve – od dragovoljca, i to sa znanstvenom titulom doktora znanosti, do djelatnog časnika. Sasvim sigurno i osoba koja je svojim autoritetom znanja bila jedna od jako važnih i u nizu diplomatskih aktivnosti koje su također bile iznimno značajne u stvaranju ugleda Hrvatske u svijetu.

– Ono što je bilo od presudne važnosti u ratu – od samih njegovih početaka koje je JNA planirala godinama unapred te je bila uvjerena da zahvaljujući svojim borbenim sredstvima, prvenstveno tisućama tenkova i oklopnih vozila, može pregaziti i pokoriti Hrvatsku u desetak dana – emotivni je stav prema domovini. Sličnim smo stavovima i procesima mogli svjedočiti i u sportskim uspjesima naših reprezentativaca svih poranih godina, dok je to na općem i posebnom planu gospodarstva poprilično zatomljeno. U nizu elemenata slični smo Izraelu, u što sam se uvjerio prigodom posjeta toj zemlji. Imamo nepovoljan geografski položaj kad se komparira duljinu granica i površinu, nizak demografski potencijal i prirast – broj novorođene djece se u zadnjih 30 godina prepolovio – kao i ograničena prirodna bogatstva i resurse. Navedene negativnosti, a tako to čini Izrael, možemo kompenzirati kvalitetom ljudskog potencijala i sustavnim obrazovanjem, razvojem i korištenjem visokih tehnologija te gospodarskom snagom koja iz svega toga proizlazi. U tako organiziranoj državi zajamčena je i obrambena sposobnost te sigurnost zemlje, istaknuo je u svom predavanju dr. Ćosić.

Sama knjiga, izašla u vlastitoj nakladi autora, “Između prošlosti i budućnosti” iznimno je kompleksna te iako složena kao svojevrsna zbirka dokumenata iz perioda rata, pisana je jezikom koji na jedan skoro romaneskni način “uvlači” čitatelja u jako zanimljive detalje manje poznate povijesti tog doba. Posebno na međunarodnom planu hrvatskih aktivnosti koje su posebno rijetko i slabo obrađene u domaćoj publicistici. Njezina komponenta koja se odnosi na budućnost, mada i sadašnjost, Hrvatske morala bi svakako biti obaveznom literaturom svih ljudi koji se kane baviti – politikom.

– Znate, živimo u vremenu, iako smo na žalost i u ovom trenutku svjedocima niza ratova, u kojem će kvalitetu budućnost odredit će jedan sasvim drugačiji rat: onaj što se odnosi na privlačenje talenata, ljudi koji brzo uče, koji brzo razvijaju svoja znanja te ih implementiraju u razvoj pojedinih djelatnosti, zaključio je dr. Ćosić svoje iznimno zanimljivo predavanje upriličeno povodom riječke promocije njegove knjige.