iStock
povezane vijesti
Umjetna inteligencija ubrzano postaje sve bolja u oponašanju svojih ljudskih kreatora – sada može uvjerljivo voditi razgovore, proizvoditi umjetnost, snimati filmove, pa čak i replicirati računalne igre.
No čini se da oponaša još jedno, manje plemenito obilježje modernog čovječanstva – jednako “predano” uništava okoliš. Samo do kraja ovog desetljeća mogla bi, piše časopis Nature Computational Science, generirati između 1,2 milijuna i 5 milijuna metričkih tona dodatnog elektroničkog otpada.
Generativna umjetna inteligencija oslanja se, naime, na brza tehnološka poboljšanja, uključujući hardversku infrastrukturu i čipove. Nadogradnje potrebne za držanje koraka s razvojem tehnologije mogle bi pogoršati postojeće probleme s e-otpadom.
“Zahtijevaju značajne računalne resurse za obuku i zaključivanje, a time i opsežan računalni hardver i infrastrukturu. Ta potreba pokreće kritična pitanja održivosti, uključujući potrošnju energije i ugljični otisak povezan s ovim operacijama”, navode autori nove studije.
Prethodna istraživanja uglavnom su bila usredotočena na potrošnju energije i povezane emisije ugljika iz AI modela, ali malo se pozornosti obraćalo na fizičke materijale koji su uključeni u životni ciklus modela ili tok otpada elektroničke opreme-
