To što imaš danas čvrsto zagrli, možda već sutra ćeš izgubiti, nestat će skupa s kišnim kapima kao pijesak među prstima, zato svoje srce uvijek slušaj ti – pjeva legendarna Josipa Lisac u pjesmi »Život je samo most« za koju je stihove napisao Ivan Ivica Krajač, tekstopisac, skladatelj, pjevač, kazališni redatelj, filmski i televizijski scenarist, libretist, kolumnist, prevoditelj koji je preminuo u srijedu navečer u Zagrebu u 87. godini života.

Bez sumnje i pretjerivanja, Ivica Krajač (bio) je jedan od najvećih hrvatskih skladatelja i tekstopisaca, zaslužan za hitove i uspjehe velikog broja regionalnih izvođača.

Jedna od najosebujnijih ličnosti novije povijesti, od šansonijerskih dana, vokalnog kvarteta 4M, preko suradnje s eminentnim glazbenicima, angažmana u kazalištu i na filmu, u našoj je kulturi ostavio neizbrisiv trag.

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Kvartet 4M

Rođen u Beogradu 2. travnja 1938. godine, Ivica Krajač bio je potomak dviju najstarijih senjskih patricijskih obitelji: Hreljanović-Krajač.

Nekadašnji prvak Zagreba u floretu, dobar rukometaš i gimnastičar, studirao je komparativnu književnost i engleski jezik, a godine 1978. završio je studij glazbe na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu.

Bio je predstavnik Zagrebačke škole šansone, a javnost ga je upoznala kao utemeljitelja i člana kvarteta 4M.

Osnovan 1956. godine ovaj kvartet svoju je najveću popularnost stekao 60-ih godina prošlog stoljeća kao jedan od najpopularnijih europskih šou-kvarteta koji je 1969. godine na Eurosongu u Madridu pjesmom »Pozdrav svijetu« osvojio visoko 13. mjesto.

4M je u 25 godina djelovanja postigao ogromnu popularnost u zemlji i inozemstvu i osvojio više nagrada na festivalima te snimio više od 60 gramofonskih ploča.

Prvu postavu kvarteta činili su: Ivica Krajač – Mali, Branko Marušić – Medo, Željko Ružić – Muki i Miro Ungar, a sastav su nazvali objedinivši inicijale svojih nadimaka.

Miru Ungara 1968. godine je zamijenio Riječanin, apsolvent medicine, Saša Sablić – Medicus.

Neke od njihovih najvećih uspješnica bile su skladbe; »Rijeka bez povratka«, »Buona sera signorina«, »Kad ja pođoh na Bembašu«, »Charlie Brown«, »Volim kišu«, »Platno, boje, kist i… twist«, »Nima Splita do Splita«, »Don Pasquale«, »Pozdrav svijetu«, »Idem i ja… ne, ti ne«, »Neka visi Pedro«… 4M nastupao je i na Melodijama Istre i Kvarnera gdje su izveli pjesme »Balada o Senju«, »Dragi Senju, grade«, »Starcu Senjaninu«…

I prije nego se kvartet službeno razišao, Ivica Krajač počeo je pisati za naše eminentne pjevače.

Godine 1966. Frank Sinatra snimio je pjesmu »Strangers in the Night« Berta Kaempferta čiju je prvu snimku nekoliko mjeseci ranije objavila njemačka izdavačka kuća Polydor u izvedbi Ive Robića, s njemačkim nazivom »Fremde in der Nacht«.

Nakon što je Sinatrina verzija godinu kasnije dobila tri Grammyja, Robić je za Jugoton snimio i prepjev pod nazivom »Stranci u noći«, za koji je stihove napisao Ivica Krajač, a aranžman Nikica Kalogjera.

Kvartet 4M, Foto: CRO.REC

Kultne rock-opere

Njegovi stihovi pridonijeli su popularnosti pjesama među kojima su »Nima Splita do Splita«, »Nono, moj dobri nono«, »Magla«, »Sviraj mi sviraj«, »Čibu čiba«, »Ti si meni sve«, »Muzika i ti«, »Opet si plakala« te »Mi smo dečki kaj pijemo stoječki«, pjesma kojom su na Festival kajkavskih popevki Krapina 1972. godine pobijedili Dubrovački trubaduri u kojima je tada jedan od članova bio i Oliver Dragojević.

Ivica Krajač napisao je oko sedam tisuća pjesama među kojima je velik broj onih koje je napisao za Josipu Lisac. Uz Karla Metikoša, Ivica Krajač potpisao je prvi konceptualni album »Dnevnik jedne ljubavi«, kultni album Josipe Lisac objavljen 1973. godine.

Diskografski klasik i ponajbolji konceptualni album na ovim prostorima svih vremena, donio je pjesme među kojima se ističu: »O jednoj mladosti«, »Srela sam se s njim«, »Ležaj od suza«.

Upravo za ovaj album Ivica Krajač, Josipa Lisac i posthumno Karlo Metikoš dobili su Porin za antologijsko ostvarenje koji im je uručen 2015. godine.

Ivica Krajač ostat će zapamćen i po tome što je napisao prvu rock-operu »Gubec-beg« uz Karla Metikoša i Miljenka Prohasku 1975. godine. Bila je to prva rock opera na ovim prostorima, a peta u svijetu.

Opera je pisana po predlošku Šenoine »Seljačke bune«, a arija »Ave Maria«, jedinstvena obrada tog latinskog teksta, do danas je ostala neizostavni dio koncertnog repertoara Josipe Lisac.

Nakon ove opere, uspješan trojac potpisao je još jednu rock-operu, »Grička vještica« prema istoimenom romanu Marije Jurić Zagorke, praizvedenu 1979. godine, a rock-opernu trilogiju je zaokružila »Crna kraljica« koju Ivica Krajač potpisuje uz Zlatka Tanodija.

Rock-opera »Crna kraljica« praizvedena je 1995. godine.

Kazališna karijera

Ivica Krajač usko je surađivao s kazalištem. Nakon diplome na Pedagoškoj akademiji stječe diplomu iz kazališne režije na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film, televiziju i radiofoniju 1982. godine, u klasi Koste Spaića, kojemu je potom bio i asistent. Kao operni redatelj u Operi zagrebačkog HNK-a zaposlio se 1983. godine.

Režirao je mnogo predstava poznatih svjetskih opernih i dramskih autora te pisao scenarije za film i televiziju. Dvadeset godina, sve do umirovljenja 2003. godine, bio je stalni redatelj Opere HNK-a u Zagrebu.

Osim u zagrebačkom, bio je autor režija četrdesetak velikih opernih i dramskih predstava u svim hrvatskim kazalištima, a između ostalog, u HNK-u Ivana pl. Zajca režirao je operetu »Šišmiš« Johanna Strauss.

Autor je i libreta za komičnu operu »Tajna krapinskega kluča«, napisao je libreta i režirao mjuzikle za djecu »Priča sa Zapadnog kolodvora« i »Vrtoglavica«, a osim toga, autor je tekstova za kantatu »Credo.

Legenda o mojoj zemlji« Borisa Papandopula te za vokalno-instrumentalna »Femina, ae, f.« i »Krici za Kroaciju« Miljenka Prohaske.

Do samog kraja, Ivica Krajač radio je na nekoliko mjuzikala, a jedan od njih bio je o dugogodišnjem suradniku i prijatelju Karlu Metikošu.

Ivica Krajač bio je član Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatskog društva dramskih umjetnika, a dobitnik je brojnih priznanja među kojima su i Porin za životno djelo kvartetu 4 M koji im je uručen 1995. godine te hrvatsko odličje Red Danice s likom Marka Marulića 1996. godine.

Ivan Krajač Veliki

U ediciji »Gold Collection«, posvećenoj velikim autorima, Croatia Records objavila je dvostruku kompilaciju najvećih hitova Ivice Krajača na kojoj se nalazi četrdeset i pet pjesama napisanih za Terezu Kesoviju, Radojku Šverko, Gabi Novak, Dragu Diklića i mnoge druge.

Ova kompilacija nalazi se i u zbirci pjesama »Testament« u kojoj je Ivica Krajač odabrao dvije stotine i trideset pjesama iz svoje zanatske radionice. Krajačev »život u stihovima« objavili su Hrvatsko društvo skladatelja i Cantus.

Predgovor je napisao Siniša Škarica koji o Krajaču i njegovom djelovanju u kvartetu 4M, između ostalog, piše: »Zaboravili smo na Paula Anku, na Platterse (njihov kvintesencijalni »The Great Pretender« obradili su zaista posebno u kombinaciji Ivekove bas-dionice i Mirekove tenorske), na Louisa Primu (čija je »Buona sera« s Mirom u glavnoj roli većini bila glavni hit); zaboravili smo na sve te bjelosvjetske pop zvijezde, na trenutak čak i Elvisa, slaveći 4M koji su i sami ubrzo postali dio internacionalne estradne menažerije (odlaskom preko granice s crvenim pasošem nastupajući u BBC-jevom šou našeg rano filmovanog rock idola Tommyja Steelea), ostavivši na neko vrijeme ispražnjeno mjesto za prvi naraštaj apsolutnih gitarističkih početnika, čiju su fenomenološku pojavu domaći muzički establišment i povodljivi mediji – o, kakve li greške! – nazvali podsmješljivo »električarima«.

Eto, u takvom odsudnom trenutku upoznao sam jednog od budućih gurua hrvatske i jugoslavenske estrade, kolikogod se on ili površni glazbeno-kritičarski metje, naravno, iz različitih razloga, odnosno poriva, ne slagali s time. (…) Ivica Krajač Mali, njihov neprijeporni lider i spiritus movens u međuvremenu, kroz 60 punih godina potvrđujući lifetime projekciju slavnog Shakespearea, razgranao je svoje životne pozive pjevača, tekstopisca, skladatelja, voditelja, scenarista, redatelja… pretvorivši se kao što sam u najavi ovog teksta primijetio, u Ivana Krajača Velikog!«