Kao i uvijek do sad, i ove godine vlada izniman interes za popularni balet »Orašar« u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Ovih dana mediji izvješćuju o tome kako je zagrebački HNK pod opsadom od ranog jutra, a redovi pred blagajnom koja se otvara u 10 sati protežu se cijelim prostorom oko kazališta. Prvi kupac, koji je ulaznice kupio kako bi iznenadio suprugu, čak je od 4 ujutro stajao ispred kazališta. Prodaja online ulaznica za sedam izvedbi »Orašara« na mrežnim stranicama HNK-a Zagreb završila je u rekordnom roku od samo pet minuta u kojima je prodano 4.000 ulaznica! Ukupno će ove sezone biti izvedeno 19 »Orašara«, no samo će 5.200 sretnika moći do karte za ovaj tradicionalno najpopularniji balet HNK-a, zbog kojeg se uvijek vuku dugački redovi ispred kazališta. Svaki kupac može uzeti maksimalno 4 ulaznice.

O kakvoj se pomami za »Orašarom« radi, govori i to što se ulaznice prodaju na crnom tržištu i to po paprenim cijenama. Tako jedan oglasnik preprodaje ulaznice, pa se za pet osoba mora platiti 500 eura, dok je sljedeći oglas još i viši – 600 eura za četiri karte. Ulaznice za jednu osobu kreću se od 50 do 150 eura, dok se prodaja cijele lože nudi za 450 eura. Inače nismo navikli da se za događanja u kulturi stvaraju takvi redovi, a još manje da se ulaznice preprodaju putem oglasnika. Ovakav izuzetan interes za »Orašara« je već uobičajen, iako se može postaviti pitanje ima li u tome snobizma, povodljivosti u stilu »idu svi pa idem i ja, iako inače ne idem u kazalište«, elitizma ili društvenog prestiža. Ili se na »Orašara« ponajviše ide zbog djece. Naime, jedno od najljepših djela klasične baletne umjetnosti vodi svoje obožavatelje kroz božićni svijet raskoši, šarenila, veselja, mašte, prinčeva i vila te nezaobilaznih slatkiša, prateći pustolovine djevojčice Klare koja od svojeg ujaka na Badnjak dobiva neobičan dar, drobilicu za orahe u obliku drvenoga lutka. Klara obožava i svojeg ujaka poznatog po izvođenju najrazličitijih čarolija kao i njegov nesvakidašnji dar. Kad u ponoć Orašar oživi uz malu čarobnjakovu pomoć, on povede Klaru u čudesan svijet prepun najrazličitijih zanimljivih likova, koji se s neobičnom pažnjom posvećuju presretnoj djevojčici.

Bilo kako bilo, činjenica je da je ova baletna bajka neizostavan dio adventskog razdoblja. Kako je navedeno na službenim stranicama HNK-a Zagreb, danas, više od 130 godina od praizvedbe »Orašara« Petra Iljiča Čajkovskoga u koreografiji jednoga od najslavnijih koreografa svih vremena Mariusa Petipaa, teško je povjerovati kako je to, diljem svijeta skoro pa najomiljenije baletno djelo, pri prvom gledanju bilo proglašeno promašajem. Suvremenici nisu prepoznali glazbenu genijalnost djela, obilježena karakterističnim elementima glazbene romantike i groteske te satiričnim opisom karaktera. Okrutne su kritike teško povrijedile senzibilna umjetnika, koji je rado u svojim zrelim djelima bježao u bajkovite sadržaje za koje je skladao svoju najsvjetliju i najveseliju glazbu.

Poslije Oktobarske revolucije »Orašar« se s velikim sjajem vratio na ruske pozornice, odakle se munjevitom brzinom raširio diljem svijeta u različitim koreografskim čitanjima, ali uvijek zadržavajući velebnu glazbu Čajkovskoga i elemente Petipaove jednako velebne koreografije. Zagrebačka je publika vidjela »Orašara« već ranih 20-ih godina prošloga stoljeća, a od 1970. on je postao stalnim repertoarom nacionalne baletne pozornice. Koreografski i režijski je Orašara 2019. postavio baletni umjetnik svjetske reputacije Vladimir Malakhov. On, kako kaže, svoju fascinaciju klasikom voli podijeliti s mnogima diljem svijeta, smatrajući kako ljudi vole gledati dobro ispričane priče koje prelazeći rampu izazivaju emocije… I upravo stoga dolaze i po nekoliko desetaka puta vidjeti, recimo, »Orašara«.

Imao je i riječki HNK Ivana pl. Zajca posljednjih godina svojeg »Orašara«, no pogled na raspored za ovaj prosinac pokazuje da ga neće biti. Na programu je nekoliko izvedbi »Božićne priče« Charlesa Dickensa, tu je i Božićni koncert zbora i solista, kao i nekoliko Novogodišnjih gala koncerata.