Nove tehnologije, digitalne tehnologije mijenjaju svijet, način poslovanja i odnose. Očigledno je da umjetna inteligencija može zamijeniti ljudski rad, um, invenciju u dobrom dijelu poslova koji su do sada bili rezervirani samo za ljude.

Nove tehnologije nose i niz etičkih dilema, jer sve se dešava odmah i sada, a brzina kojom se razvijaju i šire može nas dovesti u zamku da zatvorimo oči i kažemo si: možda se neće tako brzo odraziti na mene.

No, to je, osobno mislim, isprazna nada. Preostaje nam samo prilagoditi se i razumjeti ih što bolje, jer ćemo onda, uz prilike, biti i spremniji na neke negativne posljedice koje donose, rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, na drugom danu Savjetovanja ekonomista u Opatiji koje se danas nastavilo te obuhvatilo brojne teme, od energetske strategije, kružne ekonomije, do novih tehnologija.

Neefikasnost institucija

Dalić je govorila o unapređenju konkurentnosti hrvatskih poduzeća na globalnom tržištu, pa je tako kazala da Hrvatskoj upravo nove tehnologije omogućavaju da možda i brže smanji eventualno zaostajanje u nekim sektorima.

Zbog svojih specifičnosti, one i državi i javnim poduzećima daju priliku i prostor da unaprijede funkcioniranje sustava, da brzom i mudrom primjenom ovih tehnologija riješe dio problema vezanih uz sporost i neefikasnost institucija, te nadoknade jaz koji nosimo iz tranzicije, u smislu sporog provođenja reformi, istaknula je Dalić.

Pogled na globalnu energetsku budućnost dao je Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a. On je rekao da se energetski sektor posljednjih godina suočava s izazovima, poput klimatskih promjena, iscrpljivanja fosilnih goriva te potrebe za osiguravanjem pristupačne i sigurne energije za rastuću globalnu populaciju. Svijet se sve više oslanja na obnovljive izvore energije, a pojam energetske sigurnosti mijenja.

– Dekarbonizacija gospodarstva predstavlja ogroman izazov, ali i priliku za inovacije i gospodarski rast u novim sektorima. Ključne industrije, posebno one koje ovise o fosilnim gorivima, suočavaju se s radikalnim promjenama kako bi se smanjile emisije.

Da bi se postigli ciljevi dekarbonizacije, potrebna su velika ulaganja u infrastrukturu, istraživanje i razvoj novih tehnologija. Prema podacima međunarodne agencije za energiju, globalna ulaganja u energetsku tranziciju morat će doseći između 3 i 4 tisuće milijardi dolara godišnje, rekao je Oršulić, navodeći primjere HEP-ovih ulaganja u tom segmentu.

Kaže da fosilna goriva, nafta, plin i ugljen, danas čine 80 posto svjetske energetske potrošnje, međutim, istaknuo je, »kako svijet prelazi na čiste izvore energije, očekuje se drastičan pad potražnje za tim izvorima do 2050.«

Između ostalog, kazao je, predviđa se da će industrija zelenog vodika do 2050. vrijediti više od 600 milijardi dolara, čime se otvaraju nove mogućnosti za zapošljavanje i ulaganje.

Proizvodnja vodika

– I u HEP-u se pripremamo za uvođenje vodika, na više lokacija razmatramo mogućnost proizvodnje vodika u kombinaciji s drugim tehnologijama. Nadalje, za postizanje ciljeva dekarbonizacije nužna je eletkrifikacija prometa i prelazak na čišća i alternativna goriva.

Prema procjenama, do 2050. električna će vozila činiti 60 do 70 posto globalne prodaje novih automobila. I Hrvatska će morati ubrzati procese na tom području, a podsjećam da je početni impuls u razvoju elektromobilnosti u Hrvatskoj dao upravo HEP.

S postavljanjem punionica se krenulo 2012., a u idućih 10 godina punjenje je bilo besplatno za korisnike. Trenutno širom Hrvatske imamo 280 javno dostupnih punionica, kazao je Oršulić, istaknuvši da je ključno pitanje kako će dekarbonizacije utjecati na cijene energije, posebno u prijelaznom razdoblju.

– EU se već dulje od dva desetljeća pozicionira kao globalni predvodnik u energetskoj tranziciji. Europski zeleni plan postavio je još ambicioznije ciljeve. Namjera je do 2030. smanjiti emisije za 55 posto, a klimatsku neutralnost postići do 2050.

Jedan od glavnih ekonomskih izazova energetske tranzicije je osiguranje pravednog prelaska koji će minimizirati negativne društvene posljedice. Visoka cijena energije i ograničeni pristup mogu pogoršati ekonomsku nejednakost.

Oko 770 milijuna ljudi u svijetu i dalje nema pristup osnovnim energetskim uslugama, a cijene energije mogu ozbiljno utjecati na kućanstva s niskim primanjima. Stoga će vlade i regulatori trebati osigurati dostupnost i pristupačnost energije za sve, poručio je između ostalog Oršulić.

Put u kružnu ekonomiju

Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, govorila je o kružnoj ekonomiji i održivosti hrvatskog gospodarstva, pa je tako između ostalog kazala da je Vlada nedavno pokrenula osnivanje Vijeća za kružno gospodarstvo s ciljem izrade krovnog dokumenta i jasnih provedbenih mjera.

– U tijeku je donošenje dvije nove, vrlo važne uredbe koje su podloga za pospješivanje našeg puta u kružnu ekonomiju. Jedna je uredba za naknade za odlaganje otpada, koja će nastojati demotivirati odlaganje otpada, i druga je uredba o naknadi za gospodarenje otpadom i za povratnu naknadu.

Zatim je u primjeni pravilnik, a u tijeku su i određeni natječaji koji se odnose na potpore poduzećima za recikliranje i potpore poduzećima za tranziciju za energetski resursno učinkovito gospodarstvo.

Ova dva natječaja su skupa vrijedna preko 200 milijuna eura, a u tijeku je izrada plana za 2025. godinu, koja će biti objavljena na web stranicama Ministarstva, najavila je mistrica Vučković.