Gábor Zsigmond s knjigom na predstavljanju u Gradskoj knjižnici Rijeka / Snimio Marko GRACIN
Autor knjige o prvom riječkom tramvaju, predstavljene u sklopu Festivala Hungarikum, je ravnatelj Mađarskog nacionalnog muzeja Gábor Zsigmond, a objavljena je na hrvatskom, mađarskom i talijanskom jeziku
povezane vijesti
RIJEKA – U prepunom prostoru za prezentacije Gradske knjižnice u »Benčiću«, gdje se tražio stolac više, održano je predstavljanje knjige o prvom riječkom električnom tramvaju »Riječki tramvaj«, autora Gábora Zsigmonda. Radi se o trojezičnoj knjizi na hrvatskom, mađarskom i talijanskom jeziku – Riječki tramvaj/A fiumei villamos/I tram di Fiume. Knjiga je dio manifestacije Festival Hungarikuma koji se održava u Rijeci od 5. do 7. studenog u suradnji autora i lektorata za mađarski jezik Filozofskog fakulteta u Rijeci pod vodstvom lektorice za mađarski jezik Tamaskó Eszter. Promociju je otvorio veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj dr. Csaba Demcsák koji je naglasio jake povijesne veze Mađarske i Hrvatske, a posebno Mađarske i Rijeke.
Sivomaslinasta boja
Autor knjige Gábor Zsigmond je generalni ravnatelj Mađarskog nacionalnog muzeja, najvažnijeg muzeja u Mađarskoj, a prethodno je bio zamjenik generalnog ravnatelja Mađarskog muzeja tehnologije i prometa, pa i od tuda njegova fascinacija prometalima, u ovom slučaju tramvajem. Ovo nije njegov prvi posjet Rijeci. Objavio je nekoliko knjiga i studija o povijesti Rijeke, o trgovačkoj mornarici i o gradskom prometu. Jedan je od kuratora vrlo uspješne izložbe održane 2022. godine u Muzeju grada Rijeke pod nazivom »Rađanje moderne Rijeke/A modern Fiume születése 1868–1918«. Prije šest godina napisao je s Mártonom Pellesom knjigu na mađarskom i engleskom jeziku pod naslovom »A fiumei magyar kereskedelmi tengerészet története (1868–1918)/The Hungarian Maritime Trade History of Fiume (1868–1918)«, koja je 2022. godine u nakladi Szülőfölda ugledala svjetlo dana i na hrvatskom i talijanskom jeziku (»Povijest riječke trgovačke mornarice 1868.–1921./Storia della navigazione commerciale a Fiume 1868–1918«). Uza sve to, autor je petnaestak knjiga te više od stotinu studija i stručnih članaka, kurator brojnih izložbi, član komiteta međunarodnih muzejskih organizacija i predsjednik Saveza tehničkih muzeja Srednje Europe. Zanimljivo je da kao profesor predaje na više mađarskih sveučilišta, a bio je gostujući predavač i na Sveučilištu u Rijeci, te često sudjeluje na riječkim konferencijama.
Izložba na Korzu
Svi oni koje zanima povijest riječkog električnog tramvaja, a nisu bili na promociji knjige, mogu pogledati zanimljivu izložbu o 125 godina električnog tramvaja u Rijeci, koja je postavljena na postamentima na Korzu. Izložba je usredotočena na povijest Rijeke, posebice na razvoj njezinog tramvajskog sustava i modernizaciju u razdoblju od kraja 19. stoljeća. Prikazuje važnost infrastrukturalnih ulaganja, kao što su željeznica i proširenje luke, koja su potaknula brz ekonomski i društveni rast grada. Izložba ukazuje na to kako je uvođenje tramvaja pridonijelo svakodnevnom životu građana i gospodarskom napretku, te kako su inovacije u javnom prijevozu oblikovale Rijeku kao važno urbano i trgovačko središte. (E. Pa.) |
Povijesno gledano, Rijeka je 1899. godine, s prvim električnom tramvajem, ne samo na području današnje Hrvatske, već i ovog dijela Europe, imala frekventniji gradski prijevoz nego danas. Naime, kada je krenuo prvi tramvaj 7. studenog 1899. godine u 6 sati ujutro, vozio je svakih pet minuta.
– Tramvaji su bili sivomaslinaste boje s grbom grada Rijeke, ali su na mnogim razglednicama tog vremena bilo obojeni u crveno, rekao je Zsigmond.
Postojale su i ljetne verzije tramvaja, u kojem su bile zavjese koje su štitile od sunca, a vjetar je osiguravao prirodno hlađenje. U tim električmim tramvajima mogla se kupiti i karta za kupalište.
– U to vrijeme javni prijevoz bio je fleksibilan, pa iako je vozio samo do 22 sata, čekao je publiku iz kazališta do završetka predstave, a bio je koordiniran pa bi bio povezan i s dolaskom vlaka, odnosno polaskom parobroda, nešto kao danas u Švicarskoj, rekao je Zsigmond.
Gábor Zsigmond, Csaba Demcsák i Tamaskó Eszter / Foto Marko Gracin
Od Rječine do Torpeda
Tramvaj je povezivao sve najvažnije dijelove grada. Polazio je od Rječine, preko Adamićeve ulice, pokraj željezničkog kolodvora, Mornaričke akadenije, današnjeg KBC-a, preko Mlake do Torpeda.
Rijeka je u to vrijeme imala jedan od najmodernijih sustava javnog prijevoza u Europi. U doba industrijskog procvata i demografskog rasta, tadašnji čelnici grada prepoznali su potrebu za učinkovitim gradskim prijevozom, što je rezultiralo uvođenjem tramvajskog sustava kao simbola modernizacije.
– Moramo naglasiti da je u to vrijeme prijevoz već bio i ekološki, električni, pa možemo nešto naučiti iz povijesti i prenijeti u budućnost, zaključio je Zsigmond.
