Snimio Sergej DRECHSLER
Kakva je to uspješna zemlja gdje se raslojava stanovništvo, gdje imate jako bogate i jako siromašne?, kaže Darko Tipurić
povezane vijesti
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Darko Tipurić na a 32. Tradicionalnom savjetovanju ekonomista koje je jučer počelo u Opatiji oslikao je malo drukčiju sliku hrvatske stvarnosti od one koju je dao ministar gospodarstva Marko Primorac.
Kaže da premda pomaci postoje, u Hrvatskoj je »i dalje jako puno siromašnih, ljudi koji ne mogu živjeti od svojih dohodaka«. Uz to, veli, postoji i dalje snažan inflacijski pritisak.
– Imamo, istina, solidan kumulativni rast od protekle financijske krize, od 22 posto, ali većina usporedivih zemalja raste brže od nas. Drugi problem je bankocentričnost. Golemi profiti koje banke zarađuju u Hrvatskoj su upozoravajući.
Mjere koje je Vlada poduzela nisu loše, ali nisu dovoljne. Naime, ako je bankarski sektor lani zaradio preko milijardu eura dobiti, a ove godine će biti milijardu i pol i više, to nas upozorava da moramo poduzeti neke mjere. Je li to porez na ekstradobit banaka ili porez na bankarsku aktivu, Vlada mora odlučiti. Smatram da nijedna nacija u kojoj banke ostvaruju takav profit ne može industrijski prosperirati. Banke moraju biti u funkciji industrije, one moraju biti glavni zamašnjak industrijskog rasta, a u Hrvatskoj to nažalost nisu. Imaju najveći profit od njihovih aranžmana sa središnjim bankama i to se mora promijeniti. Uz to, potrebno je snažno poticanje privatnih ulaganja.
EU fondovi su još malo tu, ne možemo ih imati trajno kao izvor rasta. Moramo se znači orijentirati na privatna ulaganja, osnaživanje poduzetničke klime i poticanje svih koji stvaraju vrijednost u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Ne smije se zaboraviti golema ekonomska nejednakost. Kakva je to uspješna zemlja gdje se raslojava stanovništvo, gdje imate jako bogate i jako siromašne?
Ključ svih dobrih politika je upravo to, da se orijentira tamo gdje je najslabija karika, a ona je tamo gdje su najpotrebitiji. Sve politike moraju biti u to usmjerene. Najgora je demografska situacija – u 20 godina izgubili smo više od 450 tisuća stanovnika, za 50 godina bit će manje od 2 milijuna stanovnika u Hrvatskoj, a pad se ubrzava iz godine u godinu, upozorio je Tipurić.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta također kaže da, iako Hrvatska raste daleko više od prosjeka EU-a, pa je tako u 2024. rast 3,3 posto, a u 2025. očekuje 2,9 posto rasta – produktivnost već pet godina drastično zaostaje.
Negdje od 2020. naovamo je u tom pogledu najgore, kaže Lovrinčević. Ponovio je da je glavni izvor rasta domaća potražnja, a rast proizlazi i iz EU fondova. Te brojke izgledaju dobro, no nema, kaže, internih čimbenika da se poveća produktivnost i nešto bitno promijeni u ekonomiji. Iako nam je dinamika rasta respektabilna za europske uvjete, pitanje je, je li to održivo. Nadalje, kaže da se povećavaju razlike u regionalnoj razvijenosti pa tako, veli, u ekonomskom smislu »veze između Jadranske i Kontinentalne Hrvatske kao da sve više pucaju, to kao da postaju odvojeni svjetovi, jer jadranska ima turizam i jaku inozemnu potražnju pa više raste«.
– Niska je i razina inovativnosti. Zasad nema indikatora da se nešto mijenja fundamentalno i tehnološki. Prema PISA-testovima, djeca ne uče previše, a ni odraslima se baš ne da dodatno educirati. Najveći pak problem Hrvatske je siromaštvo starijih osoba. Tu jako loše stojimo, oko 36 ili 37 posto osoba starijih od 65 godina živi na granici siromaštva, a na kontinentu je ponegdje taj postotak i znatno veći. Starci su nam najugroženiji, tužno je zaključio Željko Lovrinčević.
Primorca smo pitali, hoće li dakle Vlada uvesti porez na ekstraprofit banaka ili na njihovu aktivu, kako predlaže Tipurić. Ponovio je da je Vlada kad su banke u pitanju već puno učinila, što se tiče poreza objasnio je da postoji problem.
– Kada bi država sada donijela odluku da 100 posto oporezuje neto kamatni prihod koji poslovne banke ostvaruju kod središnje temeljem depozitne stope ECB-a, mi bismo poništili mjere antiinflacijske politike ECB-a, njen jedini instrument da motivira banke da drže štednju kod središnjih banaka. Pitanje je kakva bi onda bila stopa inflacije u Hrvatskoj. Dakle, odgovor na to pitanje nije tako jednostavan: da je, ja bih na njega davno odgovorio. Činimo kao Vlada što mislimo da je u postojećim okolnostima moguće i što neće imati dugoročne negativne posljedice, ali ne možemo govoriti da Vlada prema bankama ne reagira adekvatno, tvrdi ministar.
– Ne bježimo ni od toga da brojni građani žive teško. Trudimo se činiti sve što je u našoj moći kako bi se situacija popravila. Niz naknada za socijalno ugrožene je povećan, povećana je minimalna plaća, dječji doplatak. Uvijek može i više i bolje, ali osporavati uspjehe i napredak koji je ostvaren je bespredmetno, poručio je Primorac.
