OPATIJA – Mještani Liburnije piju vodu vrlo visoke kvalitete, a čak 99 posto terena je pokriveno vodovodnom mrežom. U zadnjih je dvadesetak godina prema podacima dobivenim od tvrtke Liburnijske vode, u ovdašnji vodovodni i kanalizacijski sustav uloženo oko 130 milijuna eura, pa su u posljednje vrijeme i gubici vode smanjeni. Glavna izvorišta se nalaze u zaštićenoj zoni Parka prirode Učka, na nadmorskoj visini između 500 i 900 metara, što utječe na visoku kvalitetu vode po kojoj je cijela zona »pod Učkun« i na njezinim obroncima poznata. Ne samo zbog fantastične vode »iz špine«, ali i zbog toga uz sve ostalo, liburnijsko je područje, složit će se mnogi, posebno mjesto za život.

Tri hidrostanice

Prema riječima Ervina Mraka, direktora Liburnijskih voda, područja grada Opatije te općina Matulji i Lovran su kompletno pokrivena sustavom vodoopskrbe, a da bi se moglo reći da su se vodovodne cijevi uspjele dovesti do baš svake kuće diljem Liburnije, trebat će to učiniti još do onih domaćinstava smještenih u gornjim selima na području općine Mošćenička Draga.

Uz lungomare se bujice slatke vode slijevaju u more / Foto A.KUĆEL-ILIĆ

– Na području općine Mošćenička Draga trenutačno su u izgradnji tri hidrostanice i pripadajući vodovodni ogranci i to u zaseoku Gornji Kraj, u zaseocima Lovrečići i Dragani u zoni naselja Sveti Petar te u zaseoku Prem. Na tom području u ovom trenutku nemaju uvjete za priključenje na javnu vodoopskrbu naselja ili zaseoci Sv. Antun, Obrš i Sučići. Za ova područja napravljena je projektna dokumentacija – objasnio je Ervino Mrak.

Dakle, vodoopskrba je u daleko boljem stanju nego prije dva desetljeća, no pojavljuju se novi problemi nastali zbog neodgovornog odnosa čovjeka prema »majčici prirodi«. Klimatske promjene, preizgrađenost i betonizacija koja često zatvara dosadašnje prirodne tokove vode kojom obiluje opatijska rivijera, u zadnjim godinama zadaju puno problema i interventnim službama i mještanima koji se susreću s iznimno jakim, olujnim navalama juga i bure, kao i ekstremnim količinama oborina. Nagle promjene vremena zadaju glavobolje ne samo ljudima kojima je priča o zdravstvenoj ispravnosti vode struka, već u velikim navalama vodenih bujica stradava i imovina, od oštećenja izazvanog razornim nevremenima na lungomaru, do toga da se usred ljeta prošle godine cijela Slatina, uključivši i prometnicu, našla pod vodom. Javnost već duže vrijeme negoduje zbog sve raširenije pojave pretvaranja »zelenog u sivo«, a da je rušenje stabala i bespoštedno uništavanje zelenila koje je opatijski zaštitni znak pogubno, sada je rekla i sama priroda koja se pobunila.

Snimio VEDRAN KARUZA

Slapovi nakon kiše

Šetnja uz lungomare nakon kišnih razdoblja može posvjedočiti o pojavi manjih ili većih slapova vode koji se nakon kiša na mnogim mjestima slijevaju u more. Plaže su razrovane, more uslijed ulijevanja vode koja je ponekad bistra, no ponekad i smeđe boje, nažalost »mijenja kolor« uz obalu i sve to zajedno itekako muči stanovnike te uništava imovinu i uzrokuje troškove popravaka svih nastradalih površina. Ljude se upozorava na pojavu »opasnoga vremena«, sve se češće uključuje crveni meteoalarm, grmljavinska nevremena praćena izrazitom količinom oborina u kratkom vremenu prijete ne samo imovini, već i sigurnosti ljudskih života…

Prema riječima direktora Liburnijskih voda Ervina Mraka, mogući put do ublažavanja spomenutih problema je u dugoročnom planskom uređenju prostora te boljem rješavanju oborinskih slivnih voda i oborinskih sustava. Puno pažnje treba posvetiti uređenju potoka, kanala i cjevovoda i koliko je god to moguće nastojati sačuvati prirodu jer u suprotnom će diljem rivijere biti sve više problema i šteta, pa čak i potencijalnih opasnosti za sigurnost ljudskih života.

– U kraćim razdobljima padaju vrlo velike količine oborina pa je tako kod nedavne zadnje kišne epizode u dva dana palo oko 235 litara vode po četvornom metru. Preizgrađenost i nestanak zelenih površina te klimatske promjene kojima svjedočimo, svakako utječu i na vode i ovoj će se problematici morati posvetiti puno pažnje – zaključio je Mrak.