Država puno ulaže, ali rezultati nisu bajni i nezadovoljstva na terenu je još uvijek puno, dojmovi su nakon danas u Delnicama održanog drugog Foruma jedinica lokalne samouprave brdsko-planinskih i potpomognutih područja RH.

Prošle godine na prvom Forumu cilj je bio skrenuti pažnju na posebnosti života na ovim područjima i potaknuti drugačiji odnos države prema područjima na kojima je svakodnevica zbog specifičnih zemljopisnih i klimatskih uvjeta bitno otežana. Ove godine su organizatori, a to su bili Grad Delnice i Razvojna agencija PGŽ-a, kao središnju temu postavili razvoj gospodarstva u brdsko-planinskim i potpomognutim područjima, a nazočne je u ime domaćina pozdravila delnička gradonačelnica Katarina Mihelčić, dok im je pozdrave Primorsko-goranske županije uputio dožupan Petar Mamula istaknuvši da je život na brdsko-planinskim područjima velika i značajna tema o kojoj se prerijetko govori.

– Depopulaciju se ne može zaustaviti desetljećima, a gopodarstvo je sve slabije. Hrvatska, nažalost, ne slijedi primjere dobre prakse EU država koje imaju slična zemljopisna područja na koje ne treba gledati kao na porezne resurse, već kao područja potencijalnog razvoja, a strategija mora biti vezana uz razvoj privrede i poduzetništva te zapošljavanje, rekao je Mamula, istaknuvši kako Forumu kao predstavnici države nazoče ljudi koji provode, ali ne i osmišljavaju politiku, a upravo bi oni koji je osmišljavaju trebali biti tu.

Nova financijska injekcija

U ime države nazočne je najprije pozdravio Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, napomenuvši kako je depopulacija opći problem i znatno razvijenijih društava pa će, primjerice, španjolska pokrajina Castilla po naseljenosti uskoro biti jednaka ruralnim dijelovima Finske.

– U Hrvatskoj 57 posto stanovništva živi u gradovima i taj postotak raste. Vlada RH nastoji ulagati u sve dijelove Hrvatske i život u mnogima od tih ruralnih područja danas je sigurno kvalitetniji no prije trideset godina, rekao je Vidiš, napomenuvši kako je na području Primorsko-goranske županije 2017. godine bilo 12.000 nezaposlenih, a ove ih je samo četiri tisuće.

Robert Blažinović, p.o. ravnatelja Uprave za poduzetništvo i obrt Ministarstva gospodarstva, najavio je nekoliko noviteta koji bi trebali pripomoći razvoju brdsko-planinskih i općenito ruralnih područja.

– Slijedi izmjena zakona o poticanju ulaganja kako bi došlo do većeg rasta potpora za zapošljavanje, a to znači i zapošljavanja. U pripremi je novi Zakon o obrtu s nizom olakšica vezanih uz male trgovine koje će moći raditi i nedjeljom, iz EU fondova do kraja će godine biti raspisan natječaj vrijedan oko 40 milijuna eura vezan uz poticanje zapošljavanja, a nov nacionalni plan za investicije posebno će poticati strateške projekte razvoja pojedinih područja, najavio je Blažinović.

Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, rekao je da je u posljednjih osam godina iz nacionalnih, dakle ne EU sredstava, na brdsko-planinska područja usmjereno 260 milijuna eura, prije šest godina pokrenuto je šest velikih regionalnih programa, a u okviru EU fondova u pripremi je nova financijska injekcija vrijedna 470 milijuna eura namijenjena isključivo brdsko-planinskim područjima.

Potpora države

Svi ti lijepi podaci potom su kroz panel-raspravu komentirani pa je, primjerice, gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić rekao da je jako loše što ne postoje kvalitetni kriteriji vezani uz raspodjelu novca, navevši primjer nedavne neuspješne kandidature svih goranskih projekata turističke infrastrukture, projekata koji su svi zastupljeni u Strategiji razvoja goranskog turizma koju je financirala država, projekata koji gotovo svi imaju građevinske dozvole i potrebnu dokumentaciju, ali niti jedan nije prihvaćen!

O nekvalitetnim ili nikakvim kriterijima koji bi jamčili kvalitetnu raspodjelu novca govorio je i Boris Smojver, načelnik Općine Karlobag, istaknuvši kako je potpora državnih institucija nužna jer su troškovi života na brdsko-planinskim područjima bitno veći od te vrste troškova u drugim dijelovim Hrvatske.

U takvom je tonu višesatni rad Foruma i priveden kraju, pri čemu je čast završne riječi pripala delničkoj gradonačelnici Katarini Mihelčić koja je poručila kako čelnici brdsko-planinskih i potpomognutih područja moraju učiniti sve da stanovnici tih dijelova Hrvatske ne žive u težim uvjetima od ostalih.

– To ćemo postići tek kad nam proračuni ne budu vezani uz ublažavanje tog stanja, već uz razvoj, zaključila je Mihelčić.

Neki znaju, neki ne

Naravno, predstavnici države ostali su pri svojim stavovima da država izdašno pomaže i pruža potporu. Tako je Ivan Vidiš istaknuo kako okviri za potpore postoje, a na lokalnim samoupravama je da se u njima što bolje snalaze i upješno kandidiraju svoje projekte.

– Ima slučajeva da na terenu predstavnici lokalnih samouprava često i ne znaju kakve im se sve mogućnosti pružaju, rekao je Vidiš.

Gdje su rezultati ulaganja

Vedran Kružić, ravnatelj Razvojne agencije Prigoda, smatra kako samo kvalitetno radno mjesto zadržava ljude da ostanu živjeti na ruralnim područjima, odnosno dovodi potencijalne ulagače.

– Zadnjih trideset godina očigledno nisu donesene kvalitetne mjere koje bi to osigurale. Krajnje je vrijeme da se donesu sustavne porezne, ulagačke i ostale mjere koje će zaustaviti negativne trendove.

Neshvatljivo je da u dvadesetak kilometara udaljenom Kočevju vrlo uspješno radi jaka japanska tvrtka koja prozvodi industrijske robote.

Kako to da Slovenija u Kočevje, koje je jako slično Delnicama, može dovesti takve ulagače, a Hrvatska u Delnice ne može? Ja ne kažem da država ne ulaže, ali mislim da se treba početi postavljati pitanje – a gdje su rezultati tih ulaganja?