PGŽ

Poljoprivrednicima s otoka i Goranima 540 tisuća eura

Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Dodijeljene su potpore za mjere u poljoprivredi i ruralnom razvoju



U sjedištu Poljoprivredne zadruge Gospoja u Vrbniku danas je upriličena svečanost podjele ugovora predstavnicima poljoprivrednih gospodarstava s područja otoka i priobalja, dobitnicima potpora za mjere u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2024. godini.


Posebne mjere


Potpisivanju ugovora s korisnicima sredstava koja su za tu namjenu osigurana u županijskom proračunu nazočile su zamjenica župana Marina Medarić te pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Alessandra Ban.


Kako je istaknula pročelnica Ban, PGŽ je ove godine za tu nakanu osigurala značajno veći iznos od onog prošlogodišnjeg, sveukupno 544,9 tisuća eura.




– Od toga je za područje otoka i priobalja osigurano 220,7 tisuća eura, za 35 prijava. Riječ je većinom o mjerama sufinanciranja nabave poljoprivredne mehanizacije i opreme za objekte namijenjene proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda, objašnjava resorna pročelnica, napominjući i da je javnim pozivom za dodjelu potpora sufinancirana provedba čak 13 različitih mjera u poljoprivredi, kaže Ban.


Posebno je za područje Gorskog kotara dodijeljeno 182 tisuće eura za 30 prijava, dok je području otoka i priobalja namijenjen ostatak raspoloživog novca.


Pročelnica ističe i da se posebne mjere tog programa odnose na finaciranje opreme za izradnju sustava za navodnjavanje te agrotehničke mjere i sadnju na novim poljoprivrednim površinama. Za to je odobreno nešto više od 142 tisuće eura, i to za 22 prijave s cijelog područja županije.


Treba naglasiti da se u ovom slučaju radi o namjenskim sredstvima namaknutim iz prihoda od prenamjene poljoprivrednog zemljišta, a iznosi sufinaciranja, ovisno o mjeri, kreću se u rasponu od dvije pa do dvanaest tisuća eura.


Ban nam je otkrila i da najviše sufinanciranih poljoprivrednih gospodarstava ima sjedište na području Grada Krka, gdje je sufinancirano 25 prijavitelja u iznosu nešto većem od 150 tisuća eura.


– Petina korisnika ovog programa mlađa je od 30 godina, što je posebno vrijedan i zanimljiv pokazatelj ovog javnog poziva. Deset posto korisnika staro je između 30 i 40 godina, a njih 63 posto starije je od 40 godina, rekla je pročelnica Alessandra Ban.


Iznimno je veseli spoznaja o razmjerno velikom broju mladih koji se na području naše županije bave poljoprivrednom proizvodnjom i koji pritom imaju ambiciju daljnjeg razvijanja i unapređivanja vlastite djelatnosti, čemu je ovaj program konačno i usmjeren.


Autohtone sorte


Jedna od potpisnica danas u Vrbniku podijeljenih ugovora, u ime Kuće vina Ivan Katunar, bila je i Egle Katunar. Ona kaže da je svaka potpora poljoprivrednim proizvođačima, pa tako i onima koji se bave vinogradarstvom i vinarstvom, dobrodošla.


– Mi se u svojoj proizvodnji fokusiramo na autohtone sorte, ponajprije žlahtinu i sansigot koji su naš ponos. Sredstva koja će nam putem ovog javnog poziva stići iskoristit ćemo za povećavanje našeg proizvodnog potencijala, i to ponajprije kroz stvaranje novih nasada vinove loze, otkrila nam je Katunar, istaknuvši da će dobrodošla županijska pripomoć biti uložena u radove krčenja novih terena i uređivanje zemljišta na kojima će u skoroj budućnosti niknuti novi nasadi vinove loze.


Ovčar iz Drage Bašćanske, Marinko Orlić, vlasnik povećeg stada s nešto više od šest stotina ovaca, ali i stada krava, također nije skrivao zadovoljstvo potporom koja će »pokriti« tek dio njegovih ulaganja u »osiguranje« njegove stoke.


– Zbog šteta koje nam već godinama čine čagljevi primorani smo bili ograditi pašnjake na kojima držimo ovce, a govorimo o 400 hektara zemljišta.


Svaka je pomoć dobrodošla, ali ovo je tek kap u moru potreba ovčara, s obzirom na okolnosti u kojima posljednjih godina radimo, ističe Orlić.


Dobivenu potporu u najvećem ću dijelu uložiti u izgradnju zaštitne nadstrešnice, kao i za navodnjavanje zemljišta na kojem je ispaša.


Nažalost, svjedočimo sve ektremnijim vrremenskim uvjetima zbog kojih, osim u zaštitu stada od predatora, dodatne napore sad moramo ulagati i za spremanje, odnosno čuvanje, hrane za naše ovce, zaključio je Marinko Orlić.