Foto Reuters
povezane vijesti
Ekonomija, imigracija i sigurnost teme su koje su mobilizirale birače da na američkim predsjedničkim izborima glas daju Donaldu Trumpu, dok se demokratska kandidatkinja Kamala Harris previše fokusirala na svog suparnika i propustila je jasno definirati svoje politike, ocijenili su hrvatski analitičari.
Vlatko Cvrtila podsjetio je da su mjesecima pred izbore sva istraživanja pokazala da Amerikance najviše brinu stanje gospodarstva, inflacija, imigracija i s tim povezana sigurnost.
“Trump je uspio mobilizirati svoje glasače, ali i pogoditi pravu temu za neodlučne birače koji nisu povezani s jednom ili drugom strankom. Očito je ekonomija presudila”, rekao je Cvrtila za Hinu.
Također ističe da je Trump imigraciju predstavljao kao ozbiljno sigurnosno pitanje koje ugrožva živote i zadobio je povjerenje birača ga može riješiti.
On ističe da je Harris bila opterećena time što je kasno ušla utrku i mogla je samo nastaviti s politikama koje je već definirao Joe Biden, uz male modifikacije.
Druga stvar je, dodaje Cvrtila, da su demokrati bili jako zauzeti pitanjem pobočaja zato što su mislili da bi to pitanje, koje se pokazalo bitnim u izborima za Kongres 2022., moglo biti presudno da se potaknu žene koje će glasati za zaštitu svojih prava.
“Pitanje demokracije i zaštite institucija je najmanje utjecalo na odluke birača”, rekao je Cvrtila i naveo da se Harris, koja je u kampanji optuživala Trumpa da je fašist i tiranin, prekasno okrenula pomirljivijem tonu i važnijim temama.
Demokrati od početka u defanzivi
Žarko Puhovski, koji kaže da nije očekivao da bi republikanci mogli osvojiti i Bijelu kuću i oba doma Kongresa, smatra da su demokrati prekasno maknuli Bidena iz predsjedničke utrke.
“A onda su kao zamjensku kandidatkinju uveli osobu iz njegove administracije koja je za sobom vukla sve grijehe te administracije”, rekao je Puhovski, dodajući da su u startu bili u “defanzivnom položaju”.
“Trump je uspio izaći izvan svojih svjetonazorskih i stranačkih granica, a Demokratska stranka nije niti svoje granice uspjela osigurati s Kamalom Harris”, rekao je Puhovski.
“Pomeo je njihovu frazeologiju. Demokrati nisu uspjeli dobiti ni svoje birače, a Trump je dobio i svoje i neke njihove”, kazao je.
“Dogodio paradoks da su demokrati uzeli model kampanje nevladine organizacije, koje su u pravilu pokret s jednom nosivom parolom, a to je ovdje bio pobačaj. To za ovoliko široki zahvat koji se očekuju u predsjedničkim i općim izborima naprosto nije dovoljno”, ocjenjuje Puhovski.
Prema njegovim riječima, ono gdje Trump uvijek ima prednost pred svim svojim konkurentima jest da govori jezikom ulice, dometnuvši pritom da “u zagradi, upozorava na našeg predsjednika”.
“Dakle, stvara se privid ‘ja govorim kao oni, oni govore kao ja’, za razliku od otuđene političke, intelektualne elite koja govori nekim drugim jezikom”, rekao je analitičar
“Naravno besmislica da Trump ima veze s pukom, ali on barem glumi da pripada puku”.
Harris je znatno ispod Hillary
Analitičar Davor Gjenero smatra da je njemu kao liberalu važno naglašavati ‘pro-choice’ politiku i ravnopravnost žena u društvu, ali da to mora biti “dio konzistentnih javnih politika, ali ne, uvjetno rečeno, neka posebna politika”.
“Ako je predstavljate kao posebnu politiku ona postaje isprazna”, rekao je Gjenero.
“Imali smo najslabije kapacitiranu demokratsku kandidatkinju u posljednje vrijeme. Znatno ispod razine Hillary Clinton koja je znala kreirate javne politike”, dodaje Gjenero.
Joe Biden je, smatra Gjenero, tijekom svog mandata s centrističkom pozicijom unosio stabilnost i otvarao prostor dijalogu, no kada je ulogu kandidatknije preuzela Harris to je nestalo.
“Izgubljen je centristički momentum u američkoj politici. To je jako štetno za Ameriku, ali se i prelijeva na druge demokratske poretke zapada”, rekao je Gjenero i upozorio da “nestaje prostor racionalnog dijaloga, jačaju se podjele, a cijela politika počinje funkcionirati u ratnom obrascu”.
“Kada nemate iznošenja racionalnih javnih politika, nego apriorna međusobna etiketiranja, pretvaranje politike u estradu, onda ste na rubu toga da i nakon izbora odnosi ostanu takvi kakvi su bili u vrijeme kampanje”, rekao je Gjenero i ustvrdio da se Harris u prevelikoj mjeri okrenula Hollywoodu i estradnim zvijezdama.
“To se u ozbiljnoj politici ne bi trebalo raditi”, rekao je Gjenero, uz podsjetnik da se “demokrati sve više vezuju uz kulturni i društveni establišment, dok su Trumpovi republikanci postali antielitisti i populisti”, smatra Gjenero.
Trump mudriji u kampanji
Domagoj Juričić također smatra da je Trump mudrije odigrao od Harris.
Harris je, ističe Juručić, ipak predstavnica postojećeg establišmenta, a ljudi, bez obzira što su makroekonomski podaci za Ameriku stabilni, osjećaju inflaciju i njezin utjecaj na svakodnevni život građana.
“Ja bih rekao da je presudila ekonomija i osjećaj sigurnosti, odnosno nesigurnosti te migrantska politika i politika zaštite granice”, rekao je Juričić.
Što se vanjske politike tiče, posebice rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, Cvrtila smatra da će se Trump angažirati, u jednom dijelu, oko rata u Ukrajini, ali da mu to neće biti prioritetni fokus u njegovoj vanjskoj politici te da će se više usredotočiti na Bliski istok i Kinu.
“Kina mu je rival s kojim se želi natjecati i tu će se više angažirati jer je Kina i odnos prema Kini vezan uz unutarnja ekonomska pitanja”, rekao je Cvrtila.
Cvrtila smatra da se mogu se očekivati neke promjene u politici prema Ukrajini, ali se ne može reći da će Trump djelovati na način da ugrozi poziciju Ukrajine u ratu s Rusijom.
Cvrtila podsjeća da je zapad 2022. usvojio strategiju da Rusija u tom ratu ne smije pobijediti.
“Njegova će administracija biti pred izborom: da li djelovati u okviru te strategije ili će se opredijeliti za zaustavljanje sukoba i traženja određenog rješenja za nemogućnost daljnjeg ratovanja”, rekao je Cvrtila.
Govoreći o ratu na Bliskom istoku između Izraela i više terorističkih skupina na nekoliko fronti koje podržava Iran, Cvrtila navodi da izraelski premijer Benjamin Netanyahu želi uvlačenje SAD-a u rat na kako bi se oslabio teokratski režim u Teheranu.
“On je uspio, Hamas ne postoji više, Hezbolah je obezglavljen (….) Iran je dosta oprezan kako postupati prema Izraelu”, rekao je Cvrtila.
On smatra da daljnja eskalacija nije nemoguća te da će onda podrška SAD-a Izraelu biti puno jača.
Gjenero je uvjeren da će podrška Trumpa Izraelu biti ili jednaka ili snažnija od Bidenove.
“Mislim da bi Trump imao manje inhibicija prema vojnim intervencijama protiv Hamasa i Hezbolaha, terorističkih organizacija, nego što je to imao Biden”, rekao je Gjenero.
Zamrznuti sukob
Govoreći o Hrvatskoj, Gjenero smatra da Hrvatska mora podići izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a i da se “mora početi ponašati” kao članica NATO saveza i biti dosljedna i jasna, pogotovo oko Ukrajine.
Njegova je bojazan da će Trumpova Amerika ostaviti sigurnost europskog kontinenta Europi i da će potreba zapadne Europe da ulaže u svoju sigurnosti morati rasti.
Juričić ističe da Trump prezire multilateralizam i da će o svim gorućim problemima u svijetu razgovarati samo s vodećim igračima.
“Trump ne drži do EU-a već do pojedinih država. Mi kao mala zemlja bi mogli iskoristiti Inicijativu Triju mora koju je i u prethodnom mandatu zagovarao”, rekao je Juričić.
Što se tiče Ukrajine, on predviđa da bi Trump ruskom predsjedniku mogao ponuditi “častan izlazak”.
Puhovski smatra da će Trump nanijeti veliku štetu SAD-u jer će oštetiti institucije i ugroziti liberalnu demokraciju, ali da će svijetu kratkoročno donijeti nešto dobro: “stanku u krvoproliću”.
“On će izdogovarati prekid vatre i onda uplesti EU” i imat ćemo zamrznuti sukob, zaključuje Puhovski