Dok se jedan običan poljoprivrednik skoro čitavo desetljeće nateže s ministarstvima, pokušavajući dokazati da ekološki nasadi bajama neće ugroziti područje zaštićeno u sklopu Natura 2000 ekološke mreže, u istom se tom području bez ikakvih studija i velikih komplikacija može otvoriti slatkovodno ribogojilište u kojem se, među ostalim, uzgajaju strane riblje vrste i za koje se – također bez ikakvih studija i velikih komplikacija – voda u gospodarske svrhe može koristiti bez ikakvog plaćanja koncesije.

Naime, dok je za ribogojilišta u moru potrebno ishoditi koncesiju (jednako kao i za hidroelektrane ili pak punionice vode), za gospodarsko korištenje vode iz rijeka i potoka u istu svrhu dovoljno je dobiti samo dozvolu Ministarstva poljoprivrede jer je iz Zakona o koncesijama i Zakona o vodama izostavljeno gospodarsko korištenje vode za slatkovodna ribogojilišta.

Ovakav zakonski apsurd doveo je do toga da ribogojilište Adriatic farminga, smješteno nedaleko od vrela rijeke Une, prema Vodopravnoj dozvoli Hrvatskih voda – a sve dosad izdane dozvole kao prilog imaju jedino taj dokument – ima pravo zahvatiti do 400 litara vode po sekundi, no u svakom trenu 200 l/s vode moraju ostaviti u koritu (tzv. biološki minimum). No, s obzirom na protok rijeke Une u sušnijim mjesecima, to znači da bi ribogojilište moglo zahvatiti i do dvije trećine vode, koja se nakon korištenja ponovo ispušta u korito.

A kako je Vodopravna dozvola izdana, očigledno, bez ikakvih hidroloških istraživanja, lani im je u ribogojilištu ponestalo vode – jer vodostaj krške rijeke u ljetnim mjesecima značajno opadne, pa su se u ribogojilištu dosjetili da će, prije nego li su za to ishodili dozvole, iskopati novi, drugi vodozahvat. Zbog sumnjivih radnji na koncu je na teren izašao i Državni inspektorat, a u koordiniranom nazoru ustanovili su više nepravilnosti – građevinska inspekcija je na temelju utvrđenih činjenica protiv investitora pokrenula upravni postupak i poduzima zakonom predviđene mjere, a prekršajni su postupak pokrenule i vodopravna veterinarska i inspekcija zaštite prirode. Inspekcijski postupci još su u tijeku, a investitor sada želi proširiti ribogojilište i implementirati, kako kaže, čišću tehnologiju.

No, nakon svega učinjenog, u institucijama zaključuju da to ipak neće biti moguće prije nego li se ustanovi kakav je utjecaj na okoliš – ali sve prethodno izdane dozvole i dalje nisu poništene, niti je investitoru naloženo da teren na kojem je nezakonito gradio vrati u prvobitno stanje.

Umjesto toga, takozvani vodozahvat 2 sada se u »Elaboratu zaštite okoliša za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za zahvat izgradnje recirkulacijskog sustava akvakulture u općini Gračac« proglašava – mobilnim. Pritom se u spomenutom Elaboratu napominje i da je usklađen s Prostornim planom Općine Gračac. No, izmjene i dopune PPU-a još uvijek nisu usvojene, iako Općinsko vijeće Općine Gračac 1. lipnja 2023. godine donosi Odluku o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja (PPU), no, županijski Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove 18. prosinca izdaje Rješenje u kojem stoji da se za Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Gračac ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te je obvezna provedba Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.