Ulaganje u fizičko investicijsko zlato većini je građana poznato kao dugoročno ulaganje koje nudi mogućnost ostvarenja dobre zarade, uz visoku razinu sigurnosti u nesigurnim vremenima. No, u zadnje vrijeme sve popularnije postaje slično, ali ipak nešto drugačije ulaganje – ono u investicijsko srebro, koje je znatno jeftinije jer mu je omjer vrijednosti u odnosu na zlato jedan naprema 60, što znači da je srebro čak 60 puta povoljnije od zlata za investiranje, a kojemu također raste cijena, kao i zlatu.

– Burzovna cijena srebra u zadnjih je pet godina porasla za više od 90 posto, što je porast veći čak i od onog kod zlata. To je mnogim ulagačima u srebro donijelo pozamašnu zaradu, čak i kad se uračuna porez kojeg srebro, nažalost, još uvijek nije u potpunosti oslobođeno kao zlato. Ne čudi stoga da ove godine u Centru Zlata bilježimo dvostruko veću potražnju za srebrom nego prethodne godine, kaže vlasnik i direktor Centra Zlata Saša Ivanović.

Srebrnjaci i poluge

Investicijsko srebro dolazi u fizičkom obliku srebrnjaka ili srebrnih kovanica te srebrnih poluga, a Ivanović navodi da su srebrnjaci ipak mnogo popularniji od poluga među investitorima kojih je, kaže, sve više u Hrvatskoj.

Srebro općenito ima veliki potencijal za rast i u budućnosti. Osim što ga krasi oskudnost i duga tradicija uporabe u svrhu novca u mnogim civilizacijama, njegova intrinzična vrijednost proizlazi iz specifičnih svojstava poput najveće električne i toplinske vodljivosti među metalima, što se osobito očituje u modernim vremenima kroz rastuću potražnju u tehnološkom sektoru.

Veliki faktor koji utječe na rast potražnje za investicijskim srebrom je u činjenici da analitičari smatraju kako je srebro trenutno izrazito podcijenjeno, tvrdi Ivanović.

– Omjer cijene srebra i zlata trenutno je poprilično nisko, što znači da mnogi ulagači vjeruju da je srebro trenutno ispod cijene. U prijevodu, to bi značilo da je sada izrazito dobro vrijeme za ulaganje jer bi pred nama mogao biti period velikog rasta cijene. Uz to, vjerojatno je pred nama nova recesija, a srebro je tijekom povijesti uvijek raslo u takvim periodima, pojašnjava Ivanović.

U svakom slučaju, dobro je za investitore da, osim zlata, imaju izbor ulaganja u još jedan sličan, ali povoljniji instrument – investicijsko srebro. Za očekivati je da će potražnja za srebrnjacima nastavi rasti i u budućnosti, tako da će srebro biti dio portfelja sve većeg broja građana.

Usporedno sa srebrom, stalno raste i cijena zlata, zbog čega je švicarski franak cijenjena valuta. Švicarska središnja banka izvijestila je krajem prošlog tjedna da je u trećem tromjesečju poslovala u plusu upravo zahvaljujući skoku vrijednosti zlata, uz bolje ulaganje u stranu imovinu.

Švicarski poučak

Pritom se pokazalo da je zlato najbolja zaštita u nesigurnim vremenima i najbolji način čuvanja vrijednosti s obzirom na to da je švicarska centralna banka lani poslovala s gubitkom od 3,2 milijarde švicarskih franaka (3,34 milijarde eura), dok je u 2022. godini poslovala s najvećim minusom otkada je osnovana, od 132,5 milijardi franaka, i to zbog pada vrijednosti portfelja dionica i obveznica. Švicarska središnja banka tako je na ljeto konačno poslovala u plusu od 5,67 milijardi švicarskih franaka, dok je u ljeto prošle godine bila u minusu od 12 milijardi franaka.

Prihod od zlatnih rezervi u ljetnom je tromjesečju iznosio 4,41 milijardu franaka, a pozitivan rezultat proizlazi upravo iz skoka cijena plemenitog metala za 31 posto od početka godine.

Švicarska središnja banka u rezervama drži 1.040 tona zlata, a Hrvatska tek dvije tone koje je 2022. morala kupiti po direktivi Europske centralne banke zbog uvođenja eura, jer je svoje zlatne zalihe od 13,127 tona prodala za 146 milijuna dolara, a nakon svih troškova Hrvatskoj je od prodaje zlata ostalo 115 milijuna dolara. Hrvatska narodna banka je odluku o prodaji zlatnih rezervi donijela 2001. godine pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog, a 2005. prodala je ostatak rezervi za 31 milijun dolara.

Hrvatska središnja banka je odlučila prodati zlato jer je smatrala da se cijena ovog plemenitog metala previše kreće, nepredvidiva je, a zlato samo po sebi ne donosi nikakvu kamatu. Zbog toga su u HNB-u zaključili da je bolje prodati poluge i novac uložiti u državne obveznice i druge vrijednosne papire, kod kojih je mnogo lakše predvidjeti prinos u bliskoj budućnosti, pojašnjava Ivanović I dodaje da se na kraju ispostavilo da je to bila loša odluka, jer je cijena zlata od 2001. do danas višestruko porasla.

Široka industrijska primjena

Industrijska potražnja jedan je od glavnih faktora iza velikog ovogodišnjeg rasta cijene srebra od gotovo 50 posto. Srebro ima široku primjenu u sektoru solarne energije s obzirom na to da je ključno za proizvodnju fotonaponskih ćelija koje proizvode struju. Pored toga, srebro se koristi u gotovo svim elektroničkim uređajima: mikročipovima, mobitelima, kompjuterima, električnim autima, 5G i drugim tehnologijama budućnosti.