Foto Lucian Borić
povezane vijesti
Povodom Svjetskog dana prve pomoći, GDCK Rab je pozvao građane na besplatne tečajeve prve pomoći te krenuo u obnovu edukacijske opreme kako bi na što znanstveniji, ali i inovativniji način, osigurao obrazovanje za sve. Vodeći se time, Općina Lopar nabavila je jedan edukacijski defibrilator za GDCK Rab.
Nabavka novog edukacijskog AVD uređaja omogućit će edukaciju na najsuvremenijoj razini na području otoka Raba, a iz GDCK-a Rab zahvalni su na podršci i praćenju u njihovim nastojanjima da budu bolji i kvalitetniji u radu sa svim stanovnicima otoka Raba, kao i Općini Lopar, i Centru za kulturu i sport Lopar (CZKiS-u) koji je također prepoznao potrebu za time.
Inicijativu za nabavkom još jednog defibrilatora pokrenuo je i CZKiS Lopar, u suradnji s Općinom Lopar, za Sportsku dvoranu Lopar.
Po nabavci novoga defibrilatora (AVD-a) za Sportsku dvoranu a koji će biti smješten pored stubišta, budući da posljednjih godina nažalost “iskaču” vijesti o sportašima koji se tijekom utakmica onesvijeste a što je također bio jedan od motiva nabavke ovog vrijednog aparata, održan je i tečaj spašavanja i rada na defibrilatoru za djelatnike CZKiS-a (tečaj je donirao GDCK Rab).
Edukacijsku vježbu vodila je Silvestra Španjol Kurilić iz Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a, a djelatnici u Sportskoj dvorani Lopar sada su osposobljeni za korištenje nabavljenoga defibrilatora.
Kako, naime, stoji na stranicama HZHM-a, skupina bolesti cirkulacijskog sustava vodeći je uzrok smrti u Republici Hrvatskoj.
U toj skupini bolesti nalazi se i iznenadni srčani zastoj, kod kojeg uslijed poremećaja srčanog ritma dolazi do trenutnog gubitka srčane funkcije i posljedičnog prestanka dotoka krvi u mozak i druge organe, odnosno dolazi do iznenadne srčane smrti.
Prema podacima Hrvatskog kardiološkog društva od iznenadnog srčanog zastoja u RH godišnje umire 9000 ljudi, odnosno jedna osoba svakog sata.
Izuzetno je važno naglasiti da se brzom intervencijom očevidaca u slučaju iznenadne srčane smrti stopa mortaliteta može značajno smanjiti.
Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto.
Stoga je poznavanje vještina vanjske masaže srca i umjetnog disanja te upotrebe automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) iznimno važno.
Osobi koja je doživjela iznenadni srčani zastoj pomoć mogu pružiti i laici bez medicinskog znanja te joj tako spasiti život u sudbonosnim minutama do dolaska hitne medicinske službe.
AVD uređaj jednostavan je za rukovanje, sam procjenjuje srčani ritam te na hrvatskom jeziku daje upute za daljnje postupanje (isporučiti ili ne električni šok). (HZHM)