Veliki broj nezaposlenih ljudi ostao je bez obveznog zdravstvenog osiguranja jer se nije na vrijeme javio na šalter Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, piše Index.

Radi se o odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je gurao ministar zdravstva Vili Beroš u sklopu paketa zakona koji je nazvao reformom zdravstva. Izmjene zakona su stupile na snagu 1. travnja prošle godine. Propisano je da se nezaposlene osobe koje se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jednom u tri mjeseca moraju osobno javiti u HZZO kako ne bi izgubile osiguranje.

Cilj je bio uvesti red u sustav i s proračunskog tereta maknuti one koji više ne žive u Hrvatskoj, no reforma se na kraju svela na gužve ispred HZZO-a, a cijela stvar već je duže na Ustavnom sudu.

HZZO je Indexu odgovorio da se u prvom roku, do 29. lipnja 2023. godine, oko 106.000 osoba nije javilo u zakonskom roku od 90 dana radi produljenja statusa. Ova brojka ne odnosi se na one koji su se zaposlili.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter rekla je za Index da je, prema posljednjim podacima koje su dobili od HZZO-a, od 30. lipnja 2023. do 31. svibnja 2024. iz obveznog zdravstvenog osiguranja odjavljeno više od 194 tisuće građana.

Čini se da HZZO nema bitne podatke

Tu treba razlučiti broj onih koji su zaista “očišćeni” iz sustava zato što ne žive u Hrvatskoj od broja onih koji su izgubili osiguranje jednostavno zato što nisu mogli pristupiti šalteru ili nisu bili informirani. Pitanje je i kolike su uštede ostvarene na temelju zakona, ali i koliki se točno broj ljudi osigurao po drugoj osnovi. Te podatke HZZO – nema, piše Index.

“HZZO ne prati dalje podatke o osobama koje su izgubile status u obveznom zdravstvenom osiguranju zbog ne javljanja jednom u tri mjeseca u HZZO budući da se takve osobe u većini slučajeva, a nakon odjave po službenoj dužnosti, prijave prema drugoj osnovi osiguranja ili uz plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje”, pišu.

Što se tiče ušteda, naveli su za Index da nisu radili procjene ušteda s obzirom da one nisu bile cilj ovog postupka.

Pravobraniteljica: Građanima je ugrožena jednakost

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter nam je otkrila i da je u navedenom razdoblju HZZO dobio 1991 prigovor zbog odjave iz obveznog zdravstvenog osiguranja osoba koje se nisu osobno javile u predviđenom roku. Njezin ured primio je više od 120 pritužbi građana koji su ostali bez osnovnog zdravstvenog osiguranja.

“Možda ne djeluje kao velik broj, ali nikada ova institucija nije dobila toliko pritužbi kao zbog jedne odredbe jednog zakona u nešto više od godinu dana. I ja nikada ne gledam to samo kroz brojke – tih 120 pritužbi je 120 ljudi sa 120 različitih proživljenih iskustava, 120 mahom teških priča o potrebi i gubitku zdravstvenog osiguranja.

Pritužbe nam i dalje stižu jer se građani iz različitih razloga nisu mogli osobno javiti u HZZO u roku, ili im je to zbog situacije u kojoj se nalaze iznimno teško, ili jer nisu ni znali da imaju tu obvezu”, poručila je.

Dodala je kako je upozoravala da će doći do problema, ali i da ta upozorenja nisu naišla na plodno tlo.

“Po mojoj ocjeni, ova i ovakva obveza osobnog javljanja u HZZO jednom u tri mjeseca protivna je zabrani diskriminacije iz Ustava i Zakona o suzbijanju diskriminacije, odnosno građanima je ugrožena jednakost pred zakonom koju Ustav također jamči”, dodaje. Ustavni sud još nije donio odluku. Indexu su poručili da je postupak ocjene ustavnosti u tijeku i da se na predmetu intenzivno radi. Ne znaju kad će on biti okončan.

Carić: Ovo je i u sukobu s drugim zakonima

I informatički stručnjak Lucijan Carić podnio je prije 16 mjeseci Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti. Smatra da su odredbe neustavne i da su u sukobu s drugim zakonima.

“Tek kad napustite Hrvatsku na duže od godine dana, imate obvezu to prijaviti MUP-u – dok u isto vrijeme pet puta morate osobno pohoditi HZZO, bez obzira na to gdje se u to vrijeme nalazili”, govori.

Ističe da HZZO, koliko shvaća, skriva svoje “uspjehe” u borbi protiv viška prijavljenih jer uskraćuje podatke o ostvarenim uštedama, kao i podatke o promjenama osnova osiguranja.

Carić dodaje da je bilo logično da će se ova odredba zakona najviše obiti o glavu siromašnima, starijima i neinformiranima.

“Njegova neusklađenost s drugim propisima, izgleda, obila se o glavu i studentima u inozemstvu. Svojom neažurnošću i očitim ignoriranjem potrebe hitnog odlučivanja ili eventualne privremene suspenzivne odluke Ustavni sud uskratio je ustavnopravnu zaštitu upravo onima kojima je ona najviše potrebna”, rekao je.

Žena dan nakon kemoterapije morala na šalter

Pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter podijelila je s nama neka iskustva ljudi koji su se našli u neprilici zbog zakona.

Pravobraniteljica je istaknula slučaj žene koja je oboljela od raka i morala je u HZZO dan nakon primanja kemoterapije. Bilo je to ovog ljeta, kad su temperature bile iznad 30 stupnjeva. “Slažem se s njom kad kaže da bi bilo opravdano i humano osloboditi onkološke bolesnike poput nje ove obveze, pogotovo ako je moguće preko matičnog broja osiguranika vidjeti da je netko trenutačno onkološki pacijent”, navodi pravobraniteljica.

“Osiguranje je izgubio i gospodin s transplantiranim organom koji ovisi o imunosupresivnoj terapiji. Rekao je da nije mogao podići potrebne lijekove i da ne može na obveznu kontrolu nakon transplantacije, zbog čega može imati ozbiljne posljedice. Nije se išao javiti osobno jer je bio bolestan”, ispričala je za Index.

Rekla je da je osiguranje izgubila i gospođa koja navodi da su joj na šalteru HZZO-a rekli da se, dok god je na rodiljnom dopustu, ne mora osobno javljati.

“Rekla je i da je nisu ni obavijestili da ipak ima obvezu osobnog javljanja ni da je izgubila zdravstveno, a nakon toga je ipak ostala bez osnovnog zdravstvenog osiguranja i bez rodiljne naknade. U tom trenu je bila već dva mjeseca bez zdravstvenog osiguranja i bez rodiljne naknade, s malom bebom kod kuće”, rekla je.