Tijekom predavanja roditelji su upoznati s načinima zaštite djece / Foto PUPG
Djeca nisu svjesna opasnosti virtualnog nasilja dok koriste razne društvene mreže i komuniciraju s poznatim i nepoznatim osobama pa su roditeljima opisani brojni slučajevi kako bi znali informirati svoju djecu, razgovarati s njima o toj vrsti nasilja, što učiniti i kome se obratiti ako do njega dođe
povezane vijesti
RIJEKA – Policijska službenica Policijske uprave primorsko-goranske Nives Kajfeš Grčko održala je edukativna predavanja za roditelje učenika sedmih razreda Osnovne škole »Nikola Tesla« i roditelje učenika četvrtih i petih razreda Osnovne škole »Viktor Car Emin« u Lovranu. Roditelji su educirani o opasnostima i zlostavljanjima kojima mogu biti izložena njihova djeca dok komuniciraju putem interneta. Življenje u digitalnom vremenu donosi djeci i roditeljima mnoge izazove, ali i određeni rizik. Svakodnevna komunikacija među mladima i djecom drukčija je nego ranije, a roditelji moraju biti upoznati s navikama korištenja digitalnih medija svoje djece. Osim klasičnog vršnjačkog nasilja, aktualno je elektroničko nasilje, odnosno cyberbullying te su roditeljima opisani brojni slučajevi kako bi znali informirati svoju djecu, razgovarati s njima o toj vrsti nasilja i znati što učiniti i kome se obratiti ako do njega dođe.
Elektroničko nasilje
Mnogi osnovnoškolci nisu svjesni opasnosti virtualnog nasilja tako da su tijekom predavanja prisutni upoznati s nekim od načina zaštite djece dok koriste razne društvene mreže i komuniciraju s poznatim i nepoznatim osobama.
Kako prijaviti zlostavljanje na internetu?
Roditelj može elektroničko nasilje nad svojim djetetom prijaviti u područnoj policijskoj postaji, nazvati telefon 192, može se obratiti elektroničkom poštom ili može prijaviti putem aplikacije MUP-a »Red Button« koja je namijenjena za prijavu svih oblika iskorištavanja i zlostavljanja djece. Ukoliko dijete dobije poruku, sliku ili videoisječke sa seksualno eksplicitnim sadržajem od nepoznate osobe, roditeljima se savjetuje da sačuvaju sadržaj i prijave ga u nadležnoj policijskoj postaji kako bi se pronašao počinitelj kaznenog djela. |
Elektroničko nasilje je svaka komunikacija putem interneta, svejedno radi li se o Instagramu, Facebooku, Snapchatu, Viberu ili nekoj drugoj aplikaciji, a kojom se neko dijete ponižava, ismijava, vrijeđa, isključuje iz društva i slično. Roditelji su imali priliku upoznati se s kaznenim djelima opisanim u Kaznenom zakonu, a koja se čine korištenjem i zlostavljanjem putem suvremenih tehnologija, kao što su kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba, upoznavanje djece s pornografijom, povreda privatnosti djeteta, zloupotreba snimke eksplicitnog sadržaja i drugo. Posljedice seksualnog zlostavljanja štete djetetovom fizičkom, psihičkom i emocionalnom razvoju, stoga je važno na vrijeme primijetiti i prijaviti zlostavljanje kako bi se pronašao počinitelj i spriječilo daljnje zlostavljanje.
Aplikacija MUP-a
Red Button / Foto PUPG
Pojam grooming
Mnogi su čuli za engleski pojam grooming, a za one koji nisu, objašnjeno im je da podrazumijeva proces uspostave odnosa povjerenja i emocionalne povezanosti između djeteta i odrasle osobe komunikacijskom tehnologijom s ciljem vrbovanja i iskorištvanja maloljetnika u seksualne svrhe. Djeca uglavnom nisu svjesna toga da ne komuniciraju sa svojim vršnjakom, niti da je nečija profilna slika lažna, a u takvim prilikama zlostavljač može od djeteta dobiti obnažene fotografije te ga dalje ucjenjivati ili prodati fotografije na dark webu.
Svi prisutni su upoznati s kampanjom Europola #Say No i predloženo im je da pogledaju kratki dokumentarni film koji otkriva kako djeca postaju žrtve seksualne ucjene na internetu.
Roditeljima je naglašena važnost komunikacije s djecom, poznavanje prijatelja djece, što objavljuju na društvenim mrežama te potreba savjetovanja djece kako ne bi objavljivali osobne informacije online, a naročito da budu oprezni s nepoznatim osobama.
Nadzor djece
Policijska službenica je istaknula da roditelji obrate pažnju na dio Obiteljskog zakona koji kaže: »Roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druženju s drugim osobama, kao i komunikaciju na društvenim mrežama, odnosno drugim oblicima elektroničke komunikacije te mu zabraniti druženja i komunikaciju koja nisu u skladu s djetetovom dobrobiti.«
Postavljen im je upit jesu li upoznati s aplikacijama koje omogućavaju roditeljima da upravljaju digitalnim aktivnostima svoje djece i tako ih zaštite online te je većina odgovorila potvrdno. Aplikacije su korisne jer roditelji imaju uvid u sadržaje koje gledaju djeca i koliko su često na internetu, a mogu ga i ograničiti (naročito djeci mlađeg uzrasta). Kada se djeci otvoreno objasne razlozi nadzora i kontrole njihovog korištenja interneta, djeca to neće doživljavati kao narušavanje privatnosti. Međutim, bez obzira na postojanje aplikacija, roditeljima je naglašena važnost uspostavljanja povjerenja s djecom i razgovora bez osuđivanja te će na taj način uvijek biti upoznati s kim im djeca komuniciraju, koje društvene mreže najčešće koriste, postoje li neki novi prijatelji s kojima komuniciraju i slično. Sve te informacije su roditeljima korisne kako bi spriječili da djeca postanu žrtve zlostavljanja. Također, roditelji su upoznati i s neprimjerenim aplikacijama za maloljetnike.
Prisutni roditelji zainteresirano su pratili predavanje i uključivali se u razgovor s pitanjima i nekim primjerima koje su poznavali. Također su svi izrazili želju da se i njihova djeca educiraju o toj problematici, što policijski službenici i provode tijekom školske godine.
