Slovenac Uroš Dozet, koji već 11 godina boluje od multiplog mijeloma, uskoro će proslaviti svoj 60. rođendan, a to može zahvaliti naprednoj staničnoj imunoterapiji koja mu je pružila novu šansu za život.

Nakon dijagnoze, njegova prognoza nije bila dobra – riječ je o vrsti raka krvi koja je vrlo agresivna, a preživljenje se tada, u vrijeme kad mu je bolest dijagnosticirana, mjerilo mjesecima.

Nakon što je prošao osam mučnih linija liječenja s teškim nuspojavama te doživio više relapsa bolesti, u siječnju ove godine u njemačkoj klinici u Wuerzburgu primio je CAR-T terapiju koja bi za njega mogla značiti potpuno izlječenje.

Riječ je o staničnoj imunoterapiji koja postiže dramatično bolje rezultate od svih postojećih terapija za liječenje hematoonkoloških bolesti. Dozet je jedan od trojice pacijenata s multiplim mijelomom kojima je slovensko zdravstveno osiguranje platilo takvo liječenje u inozemstvu, a drugi će oboljeli ovu terapiju uskoro primati u Univerzitetskom kliničkom centru u Ljubljani.

Nova metoda liječenja uvest će se u toj bolnici početkom 2025., a značit će život za 50-ak oboljelih godišnje kojima druge terapije ne pomažu.

Blagodat za pacijente

– Dogodilo mi se da sam kihnuo i pritom polomio tri rebra i slomio kičmu. Tako se ustanovilo da imam mijelom. Na svoj 50. rođendan tu sam bio prvi put na transplantaciji autolognih matičnih stanica, prisjeća se Uroš, s kojim razgovaramo na hodniku UKC-a Ljubljana.

Terapiju je primao sve ove godine, radi održavanja. Nakon transplantacije tri je godine bio u remisiji, bez znakova bolesti, ali se ona opet vratila.

Prošao je drugu transplantaciju, ali je do relapsa došlo već nakon jedne godine. Kako ni uz pomoć lijekova ni terapija nije bilo poboljšanja, jedini spas bila mu je CAR-T terapija.

Riječ je o metodi kojom se umnožene modificirane T-stanice samog bolesnika infuzijom vraćaju u tijelo, gdje »prepoznaju« i napadaju stanice tumora.

Za Uroša Dozeta, ova terapija u odnosu na sve prethodne bila je prava blagodat.

Dok je na kemoterapiji proveo osam mjeseci, liječenje u njemačkoj klinici trajalo je samo 16 dana, a danas nema nikakvih simptoma bolesti.

Uroš Dozet

– Kod prve generacije lijekova koju sam primio prije 11 godina, posljedice su bile užasne. Imao sam neuropatiju, problem sa živcima u nogama. Bolovi su bili toliko jaki, da možeš, odrezao bi noge. Kad usporedim CAR-T s prvom transplantacijom, to je gotovo neusporedivo.

Sad sam imao temperaturu dva dana, i to je to. Kao da sam dobio neku prehladu, veli.

U Hrvatskoj svake godine od multiplog mijeloma oboli oko 300 osoba, oko 150 dobije dijagnozu leukemije, a čak 670 dijagnozu limfoma.

CAR-T terapija daje izvrsne rezultate kod svih ovih vrsta raka, no riječ je o skupoj komercijalnoj terapiji koja se primjenjuje tek u fazi kada druge terapije ne djeluju, i to u suradnji s inozemnim laboratorijima, što produljuje i poskupljuje proces.

Vlastita proizvodnja CAR-T stanica kakvu upravo uvodi Slovenija, i u Hrvatskoj ima pripremljen teren, ali čeka financijski poticaj od milijun kuna za nabavu potrebnih uređaja i opreme.

Taj iznos Zaklada Zora, koju su osnovali hrvatski stručnjaci, nastoji prikupiti već dvije godine, ali bez rezultata.

Ishodovane dozvole

U Sloveniji je, prema riječima prof. dr. Sama Zvera, predstojnika Kliničkog odjela za hematologiju UKC-a Ljubljana, za prikupljanje istovjetnog novčanog iznosa u kojem je sudjelovala i udruga pacijenata trebalo samo – 15 dana.

– Prikupili smo taj novac vrlo brzo, putem javne kampanje kojom smo pozvali građane da uplate svojevrsni »samodoprinos«.

Novac su prije donirali oni koji baš i nemaju, nego oni koji imaju mnogo, navodi.

Ipak, i u Ljubljani je od ideje do realizacije projekta prošlo sedam godina, a birokracija im je bila najveća prepreka.

Danas su, nakon mnogo truda, ishodovali sve potrebne dozvole, a u međuvremenu su i od slovenske vlade dobili milijun eura potpore za svoj projekt.

Na hematologiji UKC-a Ljubljana, u malom timu prof. Zvera, zato ovih dana vlada veliko zadovoljstvo.

Prof. dr. Samo Zver

Godišnje će, planiraju, ovom metodom liječiti 50-ak oboljelih. Računaju da će za cijenu liječenja jednog pacijenta u inozemnim klinikama, koja se kreće oko pola milijuna eura, pokretanjem vlastite proizvodnje pokriti liječenje od dva do tri pacijenta s istom dijagnozom, što znači da će se otvoriti prostor za liječenje više oboljelih.

Želja im je pomaknuti CAR-T terapiju u ranije faze bolesti, dok se tumor nije toliko razvio, jer su nuspojave blaže, a ishodi liječenja znatno bolji.

U Zagrebu projekt je zbog neriješenog financiranja na samom početku, iako uvjeti za uvođenje CAR-T terapije postoje.

Planira se pokretanje proizvodnje u Banci tkiva i stanica u Klinici za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice, gdje već postoje potrebne dozvole, kao i educirano osoblje.

»Mi možemo krenuti s CAR-T terapijom relativno brzo. Možemo napraviti validaciju terapije, a onda je ponoviti na nekoliko pripravaka. Nadamo se da će Vlada to prepoznati i da ćemo uspjeti u svom projektu«, ističe Marija Zekušić, voditeljica tog odjela.

Prema riječima prof. dr. Mladena Merćepa, voditelja Zaklade Zora, Hrvatska ima kadrove i dozvole za proizvodnju pripravaka, a kad bismo prikupili novac za nabavu opreme, za najviše devet mjeseci mogli bismo krenuti s vlastitom proizvodnjom.

Mladen Merćep / Photo: Robert Anic/PIXSELL

Ministarstvo zdravstva dalo im je pozitivno mišljenje, ali zasad ne i financijsku potporu. Benefiti ove terapije su, podsjeća Merćep, ogromni.

»Ishodi liječenja dramatično su bolji. Namjeravamo uvesti novu generaciju CAR-T biljega kojima će se spriječiti visoka stopa ponovne pojave bolesti. Postojeću stopu od 30 do 45 posto trajno izlječenih bolesnika želimo povećati na 85 – 90 posto«, veli Merćep.

Istodobno, primjenom vlastite CAR-T terapije broj umrlih dramatično bi se smanjio.

Ciljano uništavanje stanica tumora u krvi oboljelog

CAR-T stanice su genetski modificirani limfociti T, kojima se ciljano uništava stanice tumora. Proizvode se iz vlastitih stanica oboljelog kojima se unosi gen za dodatan receptor kojim CAR-T stanice u tijelu traže i uništavaju tkivo iz kojeg je izrastao tumor.

– Stanice iz krvi oboljelog prenesemo u inkubator, gdje ih okružimo virusom, odnosno vektorom. Pritom virus u imunostanice oboljelog unese novi gen za senzor koji im omogućuje prepoznavanje tumorskog tkiva.

Tako pripremljene CAR-T stanice u inkubatoru dodatno razmnožimo da dobijemo količinu koja će u kratko vrijeme u tijelu bolesnika uništiti tumorsko tkivo, objašnjava mikrobiolog dr. Alojz Ihan. Taj postupak traje 12 dana. Zatim se CAR-T stanice ubrizgaju u venu oboljelog i započinju svoj autoimunološki napad. Kad odrade posao, ostaju u tijelu kao zaštita od povratka bolesti.