Dva mjeseca dijeli nas od predsjedničkih izbora, a dok između dva brda, predsjednika Republike i Vlade, traje pravi rat oko ovlasti nad vojskom nije zgorega provjeriti kakav je stabilitet jednoga od tih brda, Pantovčaka. To je lokacija na kojoj se nalazi Ured predsjednika i svih njegovih službi, a koja je od ožujka ove godine veliko klizište, čija sanacija je upravo započela.

Mijenjan projekt

Neki mediji u Hrvatskoj su o tome pisali kao o »najvećem klizištu u Hrvatskoj trenutno«. Sve je počelo s oštećenjima rampe i nadstrešnice na glavnom ulazu u Predsjedničke dvore, pa je ulaz prebačen otprilike 500 metara dalje, sa strane Prekrižja, a cijeli dio ceste u dužini od gotovo pola kilometra je zatvoren za promet. Riječ je o klizištu starom 15 godina koje je opet aktivno. Još 2015. uvršteno je u katastar Grada Zagreba s ostalih tisuću klizišta koja se nalaze na području grada, radi se zapravo o povezanih 20-ak klizišta koja se nalaze u krugu Ureda predsjednika na Pantovčaku. Veličina je čak oko 60.000 četvornih metara, površina veličine otprilike 13 nogometnih igrališta. Klizište se početkom godine zbog kiša aktiviralo na dijelu na koji je još 1960-ih nasipan materijal, a sigurno je na sve utjecao i potres te činjenica da je došlo do puknuća cjevovoda, izjavio je ranije Goran Mazija, voditelj geotehničkog katastra Grada Zagreba. Očito, šteta na instalacijama bila je tolika da je količina vode iz njih pokrenula klizište.

Radovi na sanaciji klizišta započeli su praktički odmah, ali je projekt mijenjan sukladno stanju na terenu pa je na početku plan bio da budu završeni u roku od četiri mjeseca. Međutim, situacija se u narednim mjesecima dodatno pogoršala jer je došlo do dodatnog pomicanja tla. Sad je plan da sanacija bude gotova do kraja godine, potvrdili su nam iz službi Grada Zagreba. Sanacija na predmetnom klizištu započela je u travnju, a kako se radi o izuzetno složenom i velikom klizištu radovi se izvode u nekoliko zona.

Zasad, na klizištu Pantovčak izvršeni su radovi sanacije čeone zone klizišta uz ulaz u kompleks Ureda predsjednika te je završena pilotna potporna konstrukcija u zoni nožice klizišta paralelno s pružanjem ulice Pantovčak. Izvodi se okomita potporna konstrukcija u nožici, budući da su izvedeni preduvjeti krčenja šume na području zahvaćenom klizištem, kažu u Gradu Zagrebu.

Daljnji radovi na sanaciji klizišta su iskop zemlje u zoni ceste i premještanja zemljanih masa na nižu kotu u zonu nožice klizišta, izvedba pilotne konstrukcije u zoni ulice Zelengaj. Radovi na sanaciji klizišta bit će završeni krajem 2024. te je za radove sanacije potrošeno 3.088.997 eura. Je li to i konačni iznos, iz gradske uprave nisu još mogli potvrditi jer s ovakvom vrstom radova postoji mogućnost dodatne promjene situacije na terenu.

Nema opasnosti

No, ono što je bitno, a što iz Grada Zagreba garantiraju, to je da opasnost za građane i predsjednika Republike ne postoji.

– Sanacija je u tijeku i projekti su gotovi. Kod sanacije ovakvog klizišta ne može se najprije napraviti projekt, nego istražni radovi s ciljem utvrđivanja dubine klizne plohe. Kako se klizište vremenom širilo i napredovalo, tako se i obuhvat projektne dokumentacije mijenjao. Otežavajuća okolnost je iznimno visoka strmina klizišta, čak 70 posto, kojoj nije bilo moguće odmah prići strojevima, pa je najprije trebalo napraviti pripremne puteve dužine 680 metara i širine od 12 do 18 metara, izjavio je Goran Mazija iz gradskog katastra. »Da bi se napravili ti putevi, trebalo je omogućiti pristup teških strojeva toj poziciji i srušiti stabla na otprilike tri hektara površine. Nije to bilo jednostavno, trebalo je dovesti tisuće i tisuće kubika kamenog materijala«, izjavio je Mazija.

Dubina klizne plohe je na 27 metara, voda se javlja na od osam do devet metara dubine, a tlo je iznimne kvalitete i tlačne čvrstoće, ali ima vrlo nepovoljnu geotektoniku i rasjedni sustav koji se pomakao. Stoga se sanira uz pomoć armiranih pilota, a sanacijom će biti smanjeni pritisci na klizno tijelo, i klizište će dobiti normalniji, blaži nagib. Prostor na kojemu su posječena stabla bit će pošumljen novim stablima.

U Zagrebu postoji čak 1.170 klizišta, a veliko je i klizište Kostanjek u Podsusedu, a klizna ploha ondje nije na 27 metara kao na Pantovčaku, nego na 90 metara i tamo je u pomaku čak 35 milijuna kubičnih metara materijala. No, ti su pomaci puno sporiji, objasnio je prvi čovjek zagrebačkog katastra.