Prošlo je mnogo mjeseci od kako sam najvišim državnim tijelima poslao prijedlog, moje viđenje koncepta kako bi se migrante lakše integriralo u hrvatsko društvo, kako bi prioritet bilo njihovo učenje hrvatskog jezika jer komunikacija je preduvjet svega, no bilo kakav odgovor do danas nisam dobio.

Kako se čini, jedan od najvažnijih procesa koji se događa u iznimno depopuliranom hrvatskom društvu, a to je svakako dolazak radnika najrazličitijih profila iz potpuno drugačijih kultura što će kroz desetak godina vrlo značajno promijeniti demografsku sliku današnje Hrvatske, nije u fokusu ljudi koji oblikuju našu političku i svaku drugu stvarnost, tako da se nalazimo pred procesom za koji ne znamo kojim će se smjerom kretati. Neke su to od najvažnijih misli dr. Anđelka Milardovića, uglednog sociologa i politologa prigodom riječke prezentacije njegove najnovije knjige – Globalizacija i Europa na raskrižju u nakladi Instituta za Europske i globalizacijske studije održanoj u reprezentativnom prostoru riječke Gradske knjižnice. Organizator i voditelj prezentacije i rasprave što je za njom uslijedila bilo je prof. dr. Ivan Cerovac s Odjela za filozofiju riječkog Filozofskog fakulteta, znanstvenik poznat i po višegodišnjem radu u opatijskoj Udruzi za razvoj kulture mladih Kulturni front.

– Nalazimo se u vremenu jako velikih i silno brzih i promjena kao i definiranja sasvim drugačijih životnih prioriteta. Hrvatska ali i Europa općenito pogođene su snažnim demografskim problemima, smnajuje se brojniost pojedinih državotvornih naroda što zbog ekonomskih potreba otvara vrata jako velikim migracijama, dolasku radnika s prostora koje definira sasvim drugačija kultura. Prihvatimo li to kao neminovnost, budućnost Europe je u integracijama tih ljudi i njihovih obitelji jer sve drugo vodi u getoizaciju, nerazumijevanje i moguće sukobe. Nalazimo se naprosto pred izazovima koje sam definirao kao raskrižje koje je formiralo osam pravaca kao što su to demografija, populizam, umjetna inteligencija, klimatske promjene ali i procesi koje su pred nas donijeli kovid pandemija, Trump ili ruska agresija na Ukrajinu. Europska unija je i dalje globalno gledano jedna od najpoželjnijih točki življenja – hoće li tako i ostati umnogome ovisi o svjesnosti prema procesima koje donose migracije, istaknuo je Milardović.

U analizi migracija kojoj su se u razgovoru posvetili autor Milardović i njegov riječki domaćin Cerovac dotaknulo se i pogleda koje na taj proces imaju stranke s obje strane politička spektra, lijevog i desnog, činjenici da je povijest civilizacije ujedno i povijest migracija, ali i zaključka kako se samo adekvatnim i pravodobnim mjerama na državnoj razini može graditi društvo budućnosti koje će, pa tako i u Hrvatskoj, definirati migracije, dolazak stotina tisuća sasvim novih ljudi iz sredina koje imaju sasvim drugačije kulturološko okruženje.

– Uz sve pozitivne promjene koje donosi ubrzani razvoj tehnologije, bojim se da su njezine posljedice po dehumanizaciju već velike. Nadam se da će vladajuća struktura ipak pročitati prijedloge koje sam im poslao i da će pokrenuti dijalog i integracijske procese jer nas, u protivnom, bojim se, čekaju vremena još većih otuđenje i nerazumijevanja kao i svih problema koje ti procesi donijeti, zaključio je Milardović.

Rijeka kao primjer

Neprijeporna je činjenica da su današnju Rijeku oblikovale – migracije. Posebno one unazad osamdeset godina koje su u skoro prazan grad doselile ljude s raznih strana. U prvoj fazi uglavnom s obližnjih prostora koei definira vrlo slična kultura. Kasnije se proces migracija širio, da bi danas na red stigli ljudi s drugog kraja planete. Znajući i uvažavajući sve te činjenice kao i realnost da je Rijeka jako dobar primjer uspješne asimilacije doseljenika, dr. Milardović iznosi zanimljivi prijedlog.

– Volio bih da Rijeka na institucionalnoj razini prihvati neke od mojih prijedloga kako bi se olakšalo procese integracije migranata kojih će biti sve više, u buduće i kao obitelji migranata. Rijeka je za te procese, kojima treba primarno pohađanje učenja hrvatskog jezika, jako pogodna – brojem stanovnika, tradicijom, strukturom privrede,… Vjerujem da bi Rijeka bila dobar primjer drugima, istaknuo je Milardović na čiju su riječku premijeru stigli i brojni Milardovići koji su u pojedinim fazama iz Dalmacije u Rijeku doselili i u njoj zauvijek ostali.

Pas u kolicima

Nedavno sam šećući Zagebom susreo ženu s kolicima u kojima je bio – kućni ljubimac. Uz svo poštovanje i simpatije koje imam prema psima i ostalim kućnim ljubimcima i njihovim vlasnicima, slika je to koja ipak progovara ne samo o dobu u kojem živimo nego i o putu kojim idemo.