Iako je Europska središnja banka već tri puta snizila ključne kamatne stope, tržišne kamate na kredite građanima u bankama u Hrvatskoj još nisu počele pratiti taj trend. Štoviše, iako je prvi rez ključnih stopa ECB-a proveden još u lipnju, u kolovozu su, prema zadnjim podacima HNB-a, kamatne stope na gotovinske i stambene kredite građanima u bankama u Hrvatskoj bile čak i više u odnosu na mjesec ranije, odnosno porasle su.

Naime, građani su se u kolovozu za nove gotovinske kredite zaduživali uz kamatnu stopu od 6,2 posto, što je bilo za osam baznih bodova više od kamate u srpnju, dok su se stambeni krediti odobravali uz 1 bazni bod višu kamatnu stopu nego u srpnju (3,9 posto).

Drugim riječima, kamate stagniraju, ali uz pritisak koji ih još gura i »naviše«, vjerojatno jer je za kreditima, pogotovo gotovinskim, kod nas iznimno velika potražnja. Kako to da vani kamate počinju ići silazno, odnosno prate odluke ECB-a, a kod nas to (još) nije slučaj, već čak lagano i divergiraju, te kada bi mogle početi padati, pitali smo središnju banku.

Analitičari HNB-a podsjećaju da je što se tiče postojećih kredita, većina njih odobrena uz fiksnu stopu, koja nije rasla ni kada su vani kamate rasle, pa tako ni sada ne pada – kada se u eurozoni događa pad.

Što se pak tiče novoodobrenih kredita, tvrde da se mali pomaci naniže ipak vide, pri čemu uspoređuju kamate iz kolovoza u odnosu na siječanj (u odnosu na srpanj su, kako smo opisali, rasle), no nekakvu brzu reakciju pada, smatraju, nije realno za očekivati.

Spor prijenos

– Promjene ključnih kamatnih stopa ECB-a na kamatne stope u bankama prenose se posredno i postupno. Prvi korak prijenosa je na kamatne stope na tržištu novca, odnosno na kamatne stope u međusobnom trgovanju kreditnih institucija novcem.

Dok je prijenos ključnih kamatnih stopa na novčano tržište gotovo potpun i trenutačan, prijenos na kamatne stope na kredite i depozite u bankama je neizravan i postupan tijekom određenog razdoblja.

Drugo, ako se prijenos ključnih kamatnih stopa na nove kredite stanovništvu u Hrvatskoj usporedi s onim u europodručju može se zaključiti kako su kamatne stope u Hrvatskoj tijekom ciklusa zaoštravanja monetarne politike rasle slabije i sporije u odnosu na većinu zemalja europodručja.

U trenutnim uvjetima snižavanja ključnih kamatnih stopa ECB-a se također ne može očekivati izrazito brza reakcija banaka u snižavanju kamatnih stopa na nove kredite, koje su i dalje ispod razine većine zemalja u europodručju, poručuju iz HNB-a.

Ako se, dodaju, promotre zadnji dostupni podaci iz kolovoza, može se vidjeti da je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite bila niža za 17 baznih bodova u odnosu na najvišu razinu iz siječnja 2024. te je iznosila 6,1 posto.

Istovremeno su se, kažu, kamatne stope na stambene kredite stabilizirale na povišenoj razini (3,8 posto) dosegnutoj početkom godine, dok se prosječna kamatna stopa na tu vrstu kredita u europodručju postupno smanjuje.

Skuplji izvori

– Kada govorimo o dugoročnim fiksnim kamatnim stopama na, primjerice, nove stambene kredite na 20 ili 30 godina ili nenamjenske gotovinske kredite na 10 godina, one su po prirodi manje osjetljive na promjene kratkoročnih tržišnih kamatnih stopa.

Visina kamatnih stopa na tu vrstu kredita ovisi o očekivanjima tržišnih kamatnih stopa u budućnosti, o troškovima fiksiranja koji odražavaju preuzimanje rizika promjene kamatnih stopa za banku na dugi rok, o troškovima dugoročnih izvora financiranja (u tom kontekstu treba podsjetiti i da su u međuvremenu porasli ukupni troškovi izvora financiranja banaka), o alternativnim ulaganjima (npr. prinosi na dugoročne državne obveznice) i slično, tumače u središnjoj banci.

Primorac optimističan

O tome kada će i kod nas kamate pasti, s obzirom na to da ih ECB reže, ministar financija Marko Primorac nedavno je kazao da se fiksne stope naravno neće mijenjati, jer su fiksne, ali da očekuje smanjenje kamata na novoodobrene i kredite odobrene uz varijabilnu kamatnu stopu.

S obzirom na politiku ECB-a, kazao je da očekuje da će to utjecati i na smanjenje troškova zaduživanja. Za sam ECB je kazao da se očekuje da će ključne stope snižavati negdje do ljeta iduće godine, a terminalna stopa (ona na kojoj bi se mogao zaustaviti), procjenjuje se na oko 2,25 posto.

Sada je pak ključna stopa ECB-a na depozite 3,25 posto, što je njena zadnja razina nakon tri uzastopna sniženja po 0,25 postotna boda, od lipnja do listopada ove godine.