Iz Državnog odvjetništva nastavlja se odljev kadrova, a prema nedavno objavljenim procjenama nedostaje 200 do 300 ljudi na višim dužnosničkim pozicijama za optimalan rad sustava. Od stupanja na dužnost novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića u svibnju ove godine, otišlo je 15 njegovih zamjenika. Ovog tjedna javnost je doznala da je u USKOK-u ukinuto i radno mjesto glasnogovornika suprotno od deklarativnih poruka Vlade da se očekuje, kako kažu, bolje komuniciranje tužiteljstva s javnošću nego što je bilo ranije. No, već duže vrijeme mjesto glasnogovornika USKOK-a bilo je ispražnjeno, za razliku od DORH-a koji ima svoju dugodišnju glasnogovornicu.

Restriktivne mjere

USKOK je pak raspisao natječaj za višeg stručnog savjetnika koji bi trebao imati završen studij novinarstva ili politologije. Iako se u natječaju ne spominju poslovi odnosa s javnošću, može se tek nagađati bi ta osoba trebala savjetovati čelne ljude tog važnog tijela o odnosima s novinarima. No, hoće li novi zaposlenik imati i ovlasti da komunicira s medijima, zasad nije poznato. Prema uvjetima, od kandidata se traži da ima najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, a birat će ga komisija koju će formirati sam ravnatelj USKOK-a. Na čelu USKOK-a i dalje je vršitelj dužnosti Sven Mišković kojeg je upravo Turudić imenovao na tu funkciju neposredno nakon dolaska na čelo DORH-a. Dotadašnja vršiteljica dužnosti ravnatelja USKOK-a Željka Mostečak nije bila više zainteresirana da nastavi rad na takvom položaju pa je njezin dotadašnji zamjenik Mišković došao na to mjesto.

Poznato je da odnosi s medijima nisu najjača strana aktualnog glavnog državnog odvjetnika, mada nisu bili ni za vrijeme njegove prethodnice Zlate Hrvoj-Šipek. Ipak, Turudić je dodatno neugodno iznenadio medije još ljetos kada je donio odluku o zabrani istupanja pred novinarima zamjenicima iz državnih odvjetništava, odnosno zamjenicima ravnatelja USKOK-a.

Tiče se to prije svega ukidanja uobičajene prakse da predstavnici tužiteljstva govore pred kamerama uoči ili nakon važnih sudskih ročišta ili presuda, pravo koje sasvim legitimno koriste odvjetnici optuženika ili osumnjičenika. Takva anakrona zabrana protivna je i traženjima Vlade za efikasnijom komunikacijom tužiteljstva prema medijima. Turudić je uvjeravao kako bi informacije o događajima na sudu trebali davati glasnogovornici suda. No, to u praksi neće biti moguće jer jedino tužitelji koji su prisustvovali raspravi na sudu, kao i sami odvjetnici obrane, mogu biti kadri informirati novinare netom nakon održane rasprave.

Takva vrsta zabrane štetna je za javni interes, objektivno i pravodobno informiranje, no i kontraproduktivna za tužiteljstvo jer će javnost ubuduće moći slušati jedino argumente obrane okrivljenika, a ne kao dosad i DORH-a. Ovakve i slične komunikacijske prepreke mogle bi samo negativno utjecati na motivaciju ljudstva unutar DORH-a kao i na percepciju javnosti o efikasnosti i transparentnosti njihovog rada.

Pad efikasnosti

Problem odljeva kadrova višegodišnji je problem DORH-a koji je vjerojatno samo eskalirao uoči Turudićevog dolaska. Način na koji je otišla bivša ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić, praktički iznuđenom ostavkom, te politički sukob koji je uslijedio HDZ-ovim protežiranjem Turudića unatoč njegovim kontaktima s osobama pod istragama, stvorilo je nepovjerenje u sustav, kako u dijelu javnosti, tako i unutar samog Odvjetništva. Tko će htjeti raditi i ostati u DORH-u bilo je legitimno pitanje s kojim se vladajuća politička elita nije htjela previše baviti ni ranije. Upravo zbog političkih reperkusija na marginama je ostala kadrovska činjenica da je Turudić došao iz sudačkih redova, kao sudac Visokog kaznenog suda, a ne iz redova tužiteljstva što bi bila povoljnija okolnost da iz prve ruke poznaje stvarno stanje u DORH-u.

Turudić je u nedavnom podnošenju Izvješća o radu državnog odvjetništva za 2023. pred zastupnicama u Saboru upozorio na loše stanje koje je zatekao. Izvještaj zapravo datira iz mandata bivše šefice DORH-a Hrvoj-Šipek s opisom stanja koje mu je ostavila u nasljeđe.

– Slijedi nam velika opasnost da u idućih pet godina budemo kadrovski još devastiraniji ako žurno ne poduzmemo korake prema kadrovskoj obnovi državnih odvjetništava, priznao je Turudić u parlamentu, upozoravajući da bi takav trend mogao dovesti do pada efikasnosti rada odvjetništva koja je sada 96 posto.

– Ako se ovaj trend nastavi, doći ćemo u situaciju da ćemo morati tražiti odgode sudskih rasprava jer neće biti dovoljno zamjenika državnih odvjetnika, požalio se glavni državni odvjetnik upozoravajući na kadrovske probleme. U sva 43 državna odvjetništva u Hrvatskoj sistematizirano je 781 radno mjesto, no, s krajem prošle 2023. godine bilo je popunjeno s tek 650 ljudi.

Stara garda

Detektirana je i nepovoljna kadrovska struktura u odnosu na starosnu dob. Od 650 dužnosnika, njih 220 bilo je starije od 55 godina, a nitko od njih nije mlađi od 30 godina. Oglasi za prijem na poslove u Odvjetništvo često se ponavljaju jer nema dovoljno zainteresiranih kandidata. Takvim trendovima bitno pridonose i niske plaće državnoodvjetničkih službenika u odnosu na njihovo obrazovanje i težinu rada.