Josip Ostrogović

Šef riječkog HDZ-a uvjeren je u pobjedu na lokalnim izborima: ‘Manje je važno hoću li ja biti prvi ili drugi’

Damir Cupać

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

"Shvatio sam da se stvara kritična masa koja će pokrenuti političke promjene", rekao je



Josip Ostrogović dugogodišnji je predsjednik riječkog HDZ-a. Na zadnjim lokalnim izborima nije uspio ući u drugi krug gradonačelničkih izbora, ali stranka je ostvarila solidan izborni rezultat i osvojila šest mandata u riječkom Gradskom vijeću. Nakon lokalnih izbora Ostrogović je završio kao član uprave ACI-ja, a nakon zadnjih parlamentarnih izbora postao je saborski zastupnik te stranke iz 8. izborne jedinice.


Kao i svaki put do sada, a kada se približe lokalni izbori, riječki HDZ najavljuje optimistično osvajanje SDP-ove izborne utvrde i farbanje Rijeke iz crvene u plavu.


Infrastrukturni projekti


U svibnju 2025. godine održat će se lokalni izbori. Kakve su ambicije riječkog HDZ-a?




– Uvijek i bilo gdje HDZ ide po pobjedu. HDZ je pobjednička stranka. Optimizam temeljimo na činjenici da smo na posljednjim izborima za vijeća mjesnih odbora u Rijeci, usprkos tradicionalno maloj izlaznosti, pobijedili, kao i na tome da je Vlada HDZ-a u posljednjih nekoliko godina u Rijeci i okolici realizirala povijesno najveća ulaganja u infrastrukturne i brojne druge projekte, što će, uvjereni smo, birači znati prepoznati. Uostalom, nesporno je da HDZ dominira u gotovo svim izbornim procesima, na vlasti je ne samo na državnoj razini, već obnaša vlast i u oko 50 posto hrvatskih gradova i 65 posto županija, tako da naš optimizam nije bez pokrića, već je to politička realnost ove stranke, posebno otkad je njeno upravljanje preuzeo Andrej Plenković.


Na zadnjim lokalnim izborima bili ste kandidat za riječkog gradonačelnika, ali niste ušli u drugi krug. Kako sada s distance tumačite takav rezultat?


– Tada sam dao sve od sebe. To je politika. Ne bih rekao da sam tada izgubio, već da je malo nedostajalo da uđem u drugi krug i onda u drugačijem rasporedu političkih karata ozbiljno ugrozim kandidata SDP-a. Presudna za moj neulazak u završno »pripetavanje« bila je nominacija nestranačkog kandidata Štimca, koji je u situaciji kada je gradonačelnik Rijeke trebao »pasti«, mislim pri tome na situaciju na sjednici Gradskog vijeća kada se odlučivalo o izglasavanju proračuna, podržao Filipovića i time pokazao da je »trojanski konj« SDP-a.


Hoćete li se opet kandidirati za riječkog gradonačelnika?


– O tome odlučuje stranka. Dobro će se procijeniti koliko tko od nas koji smo u vrhu riječkog HDZ-a može dati na nekoj svojoj sadašnjoj poziciji, a koliko kao kandidat HDZ-a i novi riječki gradonačelnik. Ja sam spreman, ako se odluči da sam kandidat, preuzeti odgovornost. Isto tako, bude li to neki drugi kolega ili kolegica od mene će dobiti punu podršku i iskreni angažman, bez fige u džepu. Meni je stranka iznad svega. Ja sam, kao što znate, voljom birača izabran za zastupnika u Saboru Republike Hrvatske, najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske. HDZ, stranka kojoj pripadam, zajedno s koalicijskim partnerima ima većinu u Saboru, i to mom mandatu daje dodatnu težinu i značaj. Isto tako, mom izboru za zastupnika u Saboru prethodila je politička volja gradske i županijske organizacije HDZ-a, samog premijera Plenkovića i naposljetku volja birača u 8. izbornoj jedinici. Moja zadaća u Saboru je da kroz prijedloge Zakona, amandmane na zakonske prijedloge Vlade, lobiranja za velike projekte i ostalo, opravdam povjerenje svih koji su me nominirali i pratili na tom putu.


Stječe se utisak da se riječki HDZ pasivizirao kada je riječ o javnim istupima. Vi ste predsjednik riječkog ogranka i kako bi ocijenili stanje na Jadranskom trgu 1, čime se bavite i što su vam prioriteti?


– Ne bih se složio s ocjenom da smo se pasivizirali, mislim da je upravo obrnuto. Sve smo vrijeme bili izuzetno aktivni. Podsjećam da su u ožujku 2023. godine u Rijeci održani izbori za vijeća MO-a na kojima je HDZ odnio pobjedu. Nakon toga slijedilo je konstituiranje vijeća MO-a, potom smo početkom tekuće godine krenuli s aktivnostima vezanim uz parlamentarne izbore, koje podrazumijevaju brojne sondaže rejtinga stranke i pojedinaca, bezbrojne sastanke i interne stranačke koordinacije na kojima su se birali kandidati za izbornu listu u 8. izbornoj jedinici. Nakon toga slijedila je izborna kampanja i izbori na kojima smo dobili naš treći mandat za upravljanje Hrvatskom. Iza toga smo se fokusirali na europarlamentarne izbore, gdje je HDZ ponovno uvjerljivo pobijedio. U svom tom razdoblju svi HDZ-ovi vijećnici bili su izuzetno aktivni u riječkom Gradskom vijeću i žestoko i ozbiljno smo oponirali nesposobnom gradonačelniku i SDP-u. To može vidjeti i potvrditi svatko tko prati rad Gradskog vijeća. Istovremeno gradski odbor HDZ-a sve je vrijeme bio aktivan u odnosu na realizaciju brojnih projekata i aktivnosti vezanih uz vitalne infrastrukturne i ostale projekte u Rijeci i bližoj okolici. Želim vjerovati da valjda ne mislite da su se sve investicije u Rijeci dogodile same od sebe, bez aktivnog učešća, posebno u fazi nominiranja investicijskih projekata, gradskog HDZ-a. Teško da bi sadašnji gradonačelnik svojim znanjem, energijom i utjecajem imalo mogao doprinijeti tome. Trenutno smo uz redovne aktivnosti u stranci fokusirani na predstojeće izbore za predsjednika Republike Hrvatske i predstojeće lokalne izbore koji će biti održani u svibnju iduće godine.


Odrađeno u ACI-ju


Netom nakon lokalnih izbora 2021. godine imenovani ste u Upravu ACI-ja. SDP vam je odgovorio da je riječ o stranačkom uhljebljivanju i kako to da ste bili najbolji izbor za tako istaknutu poziciju?


– ACI d.d. je u 78-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske i društvo od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku. Istovremeno ACI d.d. je i društvo koje diktira smjer i dinamiku razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj. Stoga je i logički da je Vlada koja je na izborima dobila mandat, ali i preuzela odgovornost za upravljanje Hrvatskom, pa tako i odgovornost za poslovanje društava u većinskom vlasništvu države, na takve odgovorne pozicije, nakon provedenog javnog natječaja i zadovoljavanja kriterija postavljenih u natječaju, postavila ljude koji su sve te uvjete i zadovoljili i u tome ne vidim ništa sporno.


U Upravi ACI-ja se niste dugo zadržali. Zašto ste otišli?


Foto Vedran Karuza


– Ne bih se baš složio s konstatacijom da se nisam dugo zadržao, s obzirom na to da sam odradio više od pola ugovorenog mandata. Ponosan sam na odrađeno u ACI-ju, s obzirom na to da smo, bez lažne skromnosti, kolega Herak i ja, kao novi članovi Uprave, nesporno donijeli novu upravljačku kvalitetu, napose u krucijalnom segmentu posla koji se tiče produljenja koncesija, noveliranja društvenog ugovora, ugovora o ulaganju, ugovora o upravljanju, studije fizibilnosti i svih drugih bitnih sastavnica projekta izgradnje LNT-a Porto Baroš. Pored navedenog moram naglasiti da su prihodi ACI-ja rasli u svakoj godini mog mandata, također smo i donijeli Strategiju održivog razvoja ACI-ja do 2027. godine, a potpisom novog kolektivnog ugovora značajno smo poboljšali materijalni status zaposlenika ACI-ja koji se nije bitnije mijenjao od 2004. godine. Isto tako postali smo članovi Konzorcija Dolina vodika Sjeverni Jadran, cilj kojeg projekta je implementacija vodikovih tehnologija u poslovanje ACI-jevih marina. I još mnogo toga. Otišao sam jer su me najprije gradski, potom i županijski odbor HDZ-a predložili, a premijer suglasio da budem na trećem mjestu liste HDZ-a u 8. izbornoj jedinici. Na spomenutim izborima dobio sam povjerenje birača da ih zastupam u Saboru i tu za mene počinje i završava sva priča. Moj ostanak u Upravi ACI-ja značio bi prevaru svih koji su me nominirali za tu poziciju kao i prevaru birača koji su na listi HDZ-a zaokružili moje ime. U kontekstu vašeg pitanja kojim, slobodan sam to reći, aludirate na moje »pretrčavanje« iz boljeg u bolje, želim naglasiti da je moja prva plaća u Saboru, govorim o razdoblju prije povećanja materijalnih prava zastupnika, o čemu nisam imao nikakvih prethodnih saznanja, bila gotovo dva i pol puta manja od plaće koje sam imao u ACI-ju. Podaci su javni, možete ih pronaći na internetu. Tu sam svim nevjernim Tomama pokazao i dokazao da sve što radim, radim sa srcem i emocijom, a ne zbog financija. To možda ponekad i nije baš dobro, a što najbolje zna moja obitelj. Ali to sam ja i takav je moj put.


Riječki HDZ s pravom prigovara riječkom SDP-u i gradonačelniku Marku Filipoviću zbog kašnjenja realizacije projekata. Ispada da kasni i projekt realizacije marine u Porto Barošu. Koji su razlozi za to i možete li nam reći kao bivši član uprave kada će se taj projekt realizirati?


– Ugovor o radu koji sam svojevremeno kao član Uprave ACI d.d. potpisao obvezuje me na čuvanje poslovne tajne pa vam o projektu mogu govoriti samo načelno. Radi se o ulaganju koje je od strateškog značaja ne samo za Rijeku već i za nautički turizam Hrvatske. Projekt bi na stvarnoj i simboličkoj razini trebao naznačiti transformaciju arhaične strukture riječkog gospodarstva i uvrstiti Rijeku na nautičku kartu Hrvatske i Europe. Izgradnja LNT-a Porto Baroš u svim svojim segmentima izuzetno je zahtjevan projekt koji zbog promjena okolnosti u odnosu na vrijeme kada je projekt započet, a na koje dionici ne mogu utjecati, na dnevnoj razini iziskuje velike napore sada dvočlane Uprave ACI-ja, koja je, kada je u pitanju ACI, materijalno, moralno i u svakom smislu, odgovorna za realizaciju projekta. Na kašnjenje o kojem govorite Uprava ACI-ja nije utjecala ni na koji način. Mogu samo reći, ono što je notorno, prvo, da su od dobivanja koncesije za izgradnju LNT-a Porto Baroš cijene materijala i rada značajno porasle, što zahtijeva stalnu prilagodbu projekta, i drugo, da postoji izravna korelacija između ishođenja produljenja koncesija za LNT u sastavu ACI-ja, koje produljenje nije upitno, i realizacije samog projekta, s obzirom na to da koncesije za praktički sve ACI-jeve marine ističu 2030. godine, a u navedenom se roku spomenuta investicija u LNT Porto Baroš ne može amortizirati.


Nevidljiv presudan posao


Postali ste saborski zastupnik. Što su prioriteti u vašem saborskom djelovanju kao zastupnika koji je izabran u 8. izbornoj jedinici?


– Prije svega zastupanje interesa moje izborne jedinice, Primorsko-goranske županije, sa svim njenim specifičnostima i potrebama. Moje je da predlažem zakonska rješenja, dajem amandmane na zakonske prijedloge Vlade, guram projekte, predlažem, lobiram, uvjeravam ministre i državne tajnike da mom kraju osiguraju ovu ili onu investiciju. To je često za javnost nevidljiv, ali u politici, posebno kroz saborski angažman, presudan posao. Puno toga napravite, iako građani često nemaju takvu percepciju, jer za razliku od brojnih kolega iz oporbe koji privlače pažnju bukom, galamom ili poput Vilibora Sinčića iskrcavanjem lubenica na Markovom trgu, ja ne urlam, ne pratim kad je kamera upaljena pa da se onda javljam za neku besmislenu repliku. Možda ispadam nijansu previše samozatajan, no naprosto smatram da mi nije primarna zadaća stvaranje dojma o vlastitoj važnosti, s obzirom na to da je takav pristup na klimavim nogama i krivim temeljima. Svatko ima svoj politički stil i prepoznatljivost koje gradi u skladu s kućnim odgojem, svojim uvjerenjima i poštenjem.


Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa zahtijevalo je vašu ostavku u Gradskom vijeću. Tvrdili ste da je takvo postupanje Povjerenstva nezakonito i najavili ste pravnu borbu. Kako je ta priča završila?


– Povjerenstvo nije nikad zahtijevalo moju ostavku u Gradskom vijeću. Na moj zahtjev Povjerenstvo je dalo mišljenje da kao član Uprave trgovačkog društva ACI d.d. ne mogu za vrijeme obnašanja navedene dužnosti biti član Gradskog vijeća Grada Rijeke, a sve to temeljem opće zabrane obavljanja dvije javne dužnosti. Da ne ulazim u pravna obrazloženja samo ću reći da nisam nikad bio u sukobu interesa, ni kad sam bio član uprave ACI-ja i gradski vijećnik ni sad kad sam i gradski vijećnik i saborski zastupnik. Samo bih ilustrirao problematičnost opće zabrane obavljanja dvije javne dužnosti, koja uzgred nije apsolutna zabrana, jest činjenica da imamo puno dužnosnika koji obavljaju dvije dužnosti recimo gradonačelnika i saborskog zastupnika ili saborskog zastupnika i člana gradskog ili općinskog vijeća. Mislim da je opća zabrana obavljanja dvije javne dužnosti nedovoljno precizno definira u ZSSI-ju ili da ona uopće ne bi trebala biti predmet zakona koji regulira sukob interesa. Naime, sukob interesa u osnovi mora imati privatni sadržaj kojeg u sukobima dvije javne dužnosti nema. Mogući konflikt interesa obavljanja dvije javne dužnosti rješava se kroz institut nespojivih dužnosti u zakonima koji reguliraju izbore. To što gradonačelnik Filipović meni spočitava navodni sukob interesa jest tek dokaz njegove nemoći i nedostatak argumenata u političkim raspravama na Gradskom vijeću.


Javnost je ljuta na odluku Vlade kojom su podignute plaće dužnosnicima. Kako vi ocjenjujete tu odluku i kolika je vaša plaća kao saborskog zastupnika?


– Jednom za svagda licemjerju treba reći – ne! I dužnosnici i saborski zastupnici rade odgovoran posao, neovisno o njihovim stranačkim pripadnostima, imenima i prezimenima. Saborske zastupnike izravno su izabrali građani, usvajaju Zakone koji odlučujuće utječu na živote građana Hrvatske, istovremeno zastupaju i svoju biračku bazu i njene interese. Neki su u tome kvalitetniji, neki su to manje, neki su ozbiljni, neki kao da ne postoje. No izbori su jedini test kojim se vrednuju njihovi rezultati. Biti saborski zastupnik je čast i obveza, nešto najveće. Plaćom, kakva je odnedavno određena, to se na neki način i pokazuje. Sad kad ste to već pitali, ne sjećam se da je netko iz oporbe, »frustriran«’ povećanjem plaće, rekao da će u državni proračun uplatiti razliku između stare i nove plaće. Da podsjetim, isti je slučaj bio i s povlaštenim saborskim mirovinama. Tadašnji oporbeni zastupnik, IDS-ovac Damir Kajin izjavio je tada da neće jedini biti štupido i prigrabio saborsku mirovinu.


Sada nam je plaća povećana, ali ako baš hoćete, još uvijek je značajno manja od one koju sam imao u ACI-ju. Isto tako, pozicija aktualnih saborskih zastupnika daleko je od one koju su uživali kolege u mandatima od 1992. do 2012. godine, s obzirom na to da su nakon dvije godine saborskih mandata stjecali pravo na doživotne povlaštene saborske mirovine, koje pravo je 2012. godine ukinuto.


Najveća biračka baza


Na svakim lokalnim izborima najavljujete pobjedu HDZ-a, ali vam to ne polazi za rukom. Što mislite zašto ?


– Činjenicu da HDZ do sada nije pobjeđivao u Rijeci treba prvenstveno pripisati tome da su građani Rijeke tradicionalno bili naklonjeni lijevom svjetonazoru zbog povijesnih razloga. Naravno, bilo je u prošlosti grešaka i na strani HDZ-a, prvenstveno tu mislim na nedosljednost nekih politika stranke, nedovoljnu aktivnosti organizacije HDZ-a u nekim prošlim vremenima, kao i nedovoljno artikulirani doprinos HDZ-a i Vlade Republike Hrvatske Gradu Rijeci. Stvari su sada bitno drugačije pa s punim pravom najavljujemo pobjedu na predstojećim lokalnim izborima! Na svakim izborima vjerujete u svoju pobjedu, posebno ako predstavljate HDZ. To je tako prirodno. Nekada imate više, nekada manje šansi, no nikada nema predaje unaprijed, nema malodušnosti. HDZ je velika, moćna i snažna stranka, s brojnim članovima i simpatizerima te najvećom biračkom bazom. Prepuni optimizma i na valu uspjeha Vlade premijera Plenkovića jedva čekamo lokalne izbore. Na njima, moj će fokus biti usmjeren prema onome što stranka odredi kao poziciju i potrebu. Bio ja prvi ili drugi, manje je važno. Važno je da HDZ nastavi s kontinuitetom pobjeđivanja.


Na predzadnjoj sjednici Gradskog vijeća ocijenili ste da je riječko predstavničko tijelo teatar apsurda. Koji su razlozi za takvu ocjenu?


Foto Vedran Karuza


– Konkretni razlog takve tvrdnje uvjetovan je činjenicom da mi kao Gradsko vijeće raspravljamo o radu gradskih i komunalnih tvrtki i glasamo o prihvaćanju ili neprihvaćanju izvještaja o njihovom poslovanju. Iako uglavnom ne prihvaćamo izvještaje i time loše ocjenjujemo rad i upravljanje gradskim tvrtkama, ništa se ne događa i ne mijenja. Zbog toga je apsurdno da mi kao Vijeće uopće raspravljamo ili glasamo o radu tih tvrtki jer naše nepodržavanje i negativna ocjena rada ne izaziva nikakve posljedice i promjene u Upravama i Nadzornim odborima tih tvrtki. Zbog toga sam opisao sjednice Vijeća kao teatar apsurda. Neću reći ništa novoga ako kažem da gradonačelnik nema čvrstu većinu u Gradskom vijeću. Putem je negdje izgubio povjerenje. U njega vjere više nemaju ni oni koji su ga podržavali. Razlog nepovjerenju su aktualni ekonomski parametri i demografski trendovi koji pokazuju da Rijeka drastično stagnira. Da nije bilo Vlade Republike Hrvatske i brojnih ulaganja u Grad Rijeku i okolicu, situacija bi bila drastično lošija. Abdiciranje gradonačelnika bi u takvim okolnostima bio moralan i legitiman čin, no taj scenarij očito u Rijeci nećemo gledati. Važno je vladati, pa makar i zbog samog vladanja, s ispraznom politikom i bez pravih rješenja. Ne treba ići daleko, dovoljno je primjerice pogledati na koji način su gradonačelnici Ljubljane i Kopra uredili svoje gradove, usporediti to s Rijekom i zaključak se nameće sam po sebi.


Kako ocjenjujete rad riječkog gradonačelnika Marka Filipovića koji je na zadnjim izborima najavio novi ritam Grada?


– Novi ritam koji je najavio gradonačelnik Marko Filipović samo je staro i već viđeno uspavljivanje Rijeke, prekrasnog grada koji se zbog inertnosti SDP-a i njegovih koalicijskih partnera kao i ustrajanja na matrici permanentnog izazivanja sukoba s političkim Zagrebom, ne razvija u željenom smjeru. Mladi odlaze. Rješenja traže drugdje. To je veliki poraz Marka Filipovića. Uz dužno poštovanje prema ostalim dijelovima Hrvatske, Rijeka nije grad iz kojeg bi se smjelo i trebalo odlaziti trbuhom za kruhom. Ovaj grad ima gomilu neiskorištenih komparativnih prednosti koje propadaju i gube na značaju. Muka mi je kad vidim što bi se sve pozitivnog moglo napraviti kad bi HDZ došao na vlast, dok sa SDP-om stagniramo, propadamo, zaostajemo. SDP je zaledio, umrtvio i balzamirao Rijeku. S druge strane, sve pozitivno i konkretno što se u Rijeci događa u najvećoj je mjeri rezultat državne politike i Vlade HDZ-a, koji su ovaj grad stavili na visoko mjesto na mapi strateških prioriteta kada su u pitanju ulaganja u infrastrukturu i ostale djelatnosti. Nasuprot našoj proaktivnosti usporeni je, uspavani, za suštinske promjene i vizionarske istupe nespremni i nezainteresirani gradonačelnik Filipović koji ponavlja identičnu praksu svog prethodnika Vojka Obersnela: on kao da je ministar vanjskih poslova pa uglavnom putuje svijetom, nitko ne zna o čijem trošku, kakvi su rezultati i benefiti njegovog izbivanja s posla. Filipović je bonvivan, ljubitelj lagodnog života, udobnosti. Hedonist! Ne bih imao ništa protiv toga da se Rijeka za to vrijeme ne gasi. Na životu je održava samo plamen i snaga HDZ-a, orijentacija Vlade premijera Plenkovića prema ovom kraju te njegovom bržem i konkretnijem razvoju. Mislim da su građani toga sve svjesniji. Razgovaram puno s ljudima, zaustavljaju me na cesti, na Korzu i postavljaju brojna pitanja. I kroz te kontakte shvatio sam da se stvara kritična masa koja će pokrenuti političke promjene.


Nema nikakve dvojbe da će jedna od najzanimljivijih tema u kampanji za lokalne izbore bit izgradnja Multifunkcionalnog kompleksa Stadion Kantrida. Kakvo je Vaše mišljenje o njemu i ne izlazi li Grad previše na ruku privatnom investitoru kada je riječ o omjeru javnih i komunalnih sadržaja, odnosno o gradnji nebodera?


– Oko Stadiona Kantrida u posljednjih pola godine potpuno je zamrla komunikacija Grada Rijeke i gradonačelnika Filipovića sa zainteresiranom javnošću. Ljeto je proveo na produženom godišnjem odmoru pa se time nije htio zamarati. To je i inače njegova praksa – kad je gusto, gradonačelnik nestane, nema ga, ne javlja se, telefon mu je nedostupan. No jesen je, uskoro će zima, a problemi ostaju. On bježi, a problemi se kumuliraju. No uskoro ćemo ih, kad preuzmemo vlast u Rijeci, mi uzeti u rješavanje. Pravilno ćemo valorizirati i interese investitora i interese građana. Treba postići konsenzus, treba približiti obje strane do točke međusobnog dogovora. Kapital koji nažalost zaobilazi Rijeku u širokom luku nije naš neprijatelj. Kao što to nisu oni koji smatraju projekt s neboderima megalomanskim. Razgovori, tolerancija i poštovanje svih mišljenja zainteresiranih skupina, i podržavatelja i protivnika projekta Stadiona Kantrida s neboderima, put je kojim zajedno treba krenuti i doći će se do rješenja. Ali treba biti svjestan da nema lakih rješenja, kao što treba znati i da je politika umjetnost kompromisa. U svemu tome Filipović se ne snalazi. Nečinjenjem je dozvolio da komunikacija oko tog projekta klizne u krivom smjeru. Umjesto da odgovorno upravlja tim procesom, on se uspavao, moli Boga da ga ljudi o tome što manje pitaju. To je kao kad očekujete da će teška bolest nestati sama od sebe. Neće, morate se njome baviti. Da zaključim: Filipović je korektan čovjek koji, međutim, nema političku energiju. Kao takav, nema ni viziju. S njim kao zamjenikom gradonačelnika prespavali smo osam godina. Još i ove četiri, i kolektivno smo zapeli u dalekoj prošlosti.


Komunalne usluge u Rijeci sve slabije i nedostupnije, ali skuplje


Vidljivo je da je riječki komunalni sustav u velikim problemima. Što su prema vašem mišljenju razlozi za to?


– Kako komunalni sustav neće biti u velikim problemima kad gradonačelnik ne upravlja procesima. On je usporen, neodlučan, malo bi, malo ne bi. Procesi su toliko spori da se više ne sjećamo kad smo se normalno vozili glavnom gradskom cestom u centru Rijeke. Mi, građani Rijeke, smo žrtve nasilja koji se polako navikavaju na to nasilje. To nam postaje potpuno normalno. Generalno, užas! Alanfordovski se stanje u komunalnom sustavu može opisati na sljedeći način – komunalne usluge su sve slabije i nedostupnije, ali su skuplje. Drugačije i ne može biti kad gradonačelnik spava zimski san.


»Galeb« je Potemkinovo selo, Obrovac, zabluda, privid…


Od same najave obnove broda »Galeb« riječki je HDZ bio protiv. Projekt kasni godinama. Što bi prema vašem mišljenju sada trebalo napraviti s obzirom na to da su potrošeni milijuni eura za obnovu?


– Godinama upozoravamo na besmislenost i neracionalnost obnove broda »Galeb«, posebno u trenutku kada grad ima puno važnijih prioriteta. Projekt ne samo da kasni godinama, već košta mnogo više nego što je prvotno planirano, a sve to plaćaju građani Rijeke. I svima je toga već dosta. Od toliko najavljivane turističke atrakcije neće biti ništa, interes zakupaca ne postoji i neprestano će se generirati dodatni troškovi za gradsku blagajnu. Ranije ste istaknuli da vlada dojam da se riječki HDZ pasivizirao, naprotiv, kada smo u Gradskom vijeću predlagali da grad subvencionira razliku cijene između gradskih i privatnih vrtića ta ideja nije pala na plodno tlo. Očito u gradu novca za djecu i obitelji nema, ali u obnovu »Galeba« se redovno slijevaju milijuni eura. Apsurd! Uzevši u obzir da tanka i nestabilna gradska većina potpomognuta ponekim nezavisnim preletačima, za njih uspješno, izglasava dodatna financijska sredstva za brod »Galeb«, realno je za očekivati dovršetak ovog projekta. Budući da je projekt započeo 2019. godine, a trebao biti završen još za vrijeme projekta EPK2020, vidljivo je da je projekt zapao u ozbiljne probleme. Budimo iskreni, »Galeb« je fantazija Vojka Obersnela na kojoj je Grad polomio zube. To je ideološki projekt koji je građane Rijeke koštao previše. Nepotrebno i skupo oživljavanje povijesti. A što smo dobili? Ništa. Gomilu željeza, opću nezainteresiranost. Slikovito rečeno, Filipović ore po Obersnelovoj brazdi. Ne može se odmaknuti od broda koji propušta na sve strane i vuče ga prema dnu. Galeb je Potemkinovo selo, zabluda, privid, Obrovac, jednostavno rečeno propala investicija i jalov pokušaj Filipovića da se na iracionalno emocionalnoj osnovi dočepa glasova populacije starije životne dobi. Vrijeme je da se ovakvom rasipanju javnog novca stane na kraj i da se grad počne voditi odgovorno, u interesu građana, a ne SDP-ovih političko-ideoloških ambicija.