Prijedlog novog kruga porezne reforme, koja na snagu stupa od prvog siječnja iduće godine, između ostalog uključuje veće oporezivanje nekretnina koje ne služe za stalno stanovanje ili dugotrajan najam, nastavak poreznog rasterećenja dohodaka, kao i porezne stimulanse za povratak iseljenika. U javno savjetovanje, koje je upravo završilo, upućene su izmjene i dopune šest zakona – o lokalnim porezima, o porezu na dohodak, o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi te onaj o porezu na dodanu vrijednost.

Tako će budući porez na nekretnine zamijeniti postojeći porez na kuće za odmor, koji nije bio obavezan, dok će porez na nekretnine plaćati i fizičke i pravne osobe sukladno odluci općine ili grada u rasponu od 0,6 do 8 eura po kvadratnom metru. Općina ili grad propisat će visinu poreza ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi. Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka, a odluke o visini poreza na nekretnine lokalne jedinice moraju donijeti do 28. veljače iduće godine za 2025., a ubuduće do 15. prosinca tekuće godine za iduću godinu. No, bit će potreban dodatni angažman Porezne uprave i lokalnih jedinica kako bi se utvrdilo koje se nekretnine mogu smatrati nefunkcionalnima za stanovanje te koje su nekretnine prazne, pri čemu Porezna uprava metode tog utvrđivanja »zadržava za sebe«.

Porezne stope

Unatoč pojedinim izuzecima od plaćanja poreza na nekretnine, nije riješen status nekretnina koje čekaju obnovu od potresa, pa se u javnom savjetovanju postavilo pitanje hoće li ga i vlasnici takvih nekretnina morati plaćati.

Porez na turistički najam od prvog siječnja plaćat će se po krevetu u rasponu od 20 do 300 eura, ovisno o indeksu turističke razvijenosti destinacije. Do sada je raspon paušalnog poreza po krevetu bio od 19,91 eura do 199,08 eura, pri čemu je gotovo 80 posto gradova i općina paušal odredilo na razinu ispod 40 eura po krevetu. Zbog razvrstavanja u kategorije razvijenosti, gradovi i općine koji se nalaze u prvoj kategoriji neće moći uvesti najniži iznos paušala kao dosad upravo iz razloga što se nalaze u kategoriji u kojoj se raspon paušala kreće od 150 do 300 eura po ležaju, odnosno najniži paušal u prvoj kategoriji neće smjeti biti ispod 150 eura.

Od Nove godine povećava se osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura te se povećava osobni odbitak za uzdržavane članove i invalidnost, čime se povećavaju i druge neoporezive isplate kao što su otpremnine, nagrada za radne rezultate, i sl. Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura.

Također, smanjuje se maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak s ciljem dodatnog rasterećenja dohotka. Tako će se u općinama niža stopa od iduće godine kretati u rasponu od 15 do 20 posto, a viša stopa od 25 do 33 posto; u gradovima će se niža stopa poreza na dohodak kretati od 15 do 21 posto, a viša od 25 do 31 posto; u velikim gradovima i sjedištima županija niža stopa će biti od 15 do 22 posto, a viša od 25 do 32 posto, dok će se u Zagrebu niža stopa poreza na dohodak od Nove godine kretati u rasponu od 15 do 23 posto, a viša stopa od 25 do 33 posto.

Što se doprinosa tiče, od prvog siječnja ukida se oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje (16,5 posto) na plaću mladih radnika u trajanju od 5 godina, dok oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na plaću radnika koji se prvi put zapošljava do jedne godine ostaje na snazi. Istodobno, podiže se prag za ulazak u sustav PDV-a s 40 na 50 tisuća eura.

Udar na sirotinju

Najveći broj komentara u javnom savjetovanju odnosio se na porez na nekretnine. Građani su se pitali zašto država i lokalna zajednica ne kupuju prazne stanove i nude ih po priuštivom stanovanju mladim obiteljima te istaknuli potrebu da i država gradi stanove, a sve kako bi ponuda premašila potražnju i time oborila cijene, dok bi mlade obitelji u dugoročnom najmu otplaćivale stan. Primjedbe se odnose i na činjenicu da se zakon odnosi samo na jednu vrstu vlasništva nad nekretninama, dok država, crkva, banke te strani državljani i strane tvrtke ne podliježu njegovoj primjeni. Neki se pritom pozivaju na odredbe Ustava RH prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gspodarskim mogućnostima.

Jedan od argumenata protiv prijedloga zakona ističe da lokalni porezi, poput poreza na imovinu, mogu značajno opteretiti građane s nižim primanjima, jer oni čine većinu poreznih obveznika, i dodatno im smanjiti kupovnu moć.

Zanimljiv je i prijedlog građanina koji je u cilju izbjegavanja plaćanja poreza odlučio dugoročno iznajmiti stan svom posinku za jedan eurocent, uz opasku da mu to nitko ne može zabraniti. Svojim primjerom Ističe koliko je, po njegovom mišljenju, prijedlog zakona apsurdan jer će, kaže, rezultirati time da će vlasnici stanove dugoročno iznajmljivati fiktivno, a kratkoročno »na crno« i postavlja pitanje tko će to kontrolirati. Pritom postavlja pitanje trebaju li roditelji plaćati porez na drugu nekretninu u kojoj živi njihovo dijete, koje ne plaća najam stana, ali podmiruje režije.

Procjena nekretnina

Bilo je i komentara u kojima se navodi da će porez na nekretnine i podizanje paušala po ležaju uništiti male iznajmljivače i umirovljenike koji se bave iznajmljivanjem jer porez neće obuhvatiti velike hotelske lance i vikendice u vlasništvu stranaca.

Budući da je ministar graditeljstva Branko Bačić najavio da će država svoje stanove dati u najam tek kad se urede jer nisu pogodni za stanovanje, mnogi mole Bačića da i njhove derutne i neobnovljene stanove zaobiđe porez na nekretnine »dok ih ne urede« kao i država svoje. Neshvatljiva im je najava da će zbog uvođenja poreza pojeftiniti najam.

– Nezabilježeno je u povijesti da je ikad išta pojeftinilo nakon što je prethodno uveden porez na to, jedan je od komentara. Poručuju da se porez na nekretnine isključivo treba uvesti nerezidentima. Kao jednu od grešaka naših zakona navode i činjenicu da se stanovi u Hrvatskoj mogu kupiti u gotovini što za posljedicu ima pranje novca, poreznu evaziju i bujanje nepotrebne gradnje stanova.

Neki su uvjereni da će zakon »pasti« na Ustavnom sudu. Ističu da je jedini dokument koji dokazuje vlasništvo nad nekretninom – vlasnički list te da nikakav drugi dokument, poput računa o plaćenim režijama koji predlaže Porezna uprava, ne može dokazati vlasništvo, niti s takvim dokumentom možete ishoditi građevinsku dozvolu. Predlažu masovnu procjenu nekretnina, sređivanje katastra i gruntovnice, pa uvođenje poreza na vrijednost nekretnine.