Drugovi i drugarice iz nekadašnje Jugoslavije brže su i bolje od gospode i dama iz Slovenije i Hrvatske rješavali probleme vezane uz poplave u Kupskoj dolini.

Taj se dojam nameće nakon današnjeg skoro dvosatnog sastanka koji je potvrdio kako se, što zbog objektivnih, što zbog subjektivnih razloga problemi ove vrste rješavaju presporo, a jedini koji plaćaju račun su Hrvati i Slovenci koji žive na tom dijelu granice uz Kupu.

Ugrožena četiri naselja

Domaćin sastanka bila je županica Občine Osilnica Alenka Kovač koja je podsjetila kako su štete od prošlogodišnjih poplava dosegle razinu čak trećine proračuna ove slovenske lokalne samouprave.

– Imamo četiri naselja koja su u slučajevima poplave vrlo ugrožena, a pokušali smo sukladno procjenama riješiti probleme na pet vodotoka.

Nismo uspjeli jer nema pomoći, a pri tom predstavnici slovenske i hrvatske strane često kažu – mi bismo reagirali, ali nam druga strane ne dozvoljava!

Na posljednjem sastanku u Ljubljani rekli su mi da sa slovenske strane nema nikakvih prepreka, ali problemi su i dalje tu – rekla je Kovač, a Nataša Turk, županica Občine Kostel pohvalila je Direkciju Slovenskih voda koje su znatnim ulaganjima od nekoliko milijuna eura sanirali dio prošlogodišnjih oštećenja.

– No, još treba puno napraviti, posebno na čišćenju korita Kupe što se sa hrvatske strane čini kvalitetnije pa su tamo poplave i štete manje, rekla je Turk.

Bujične poplave postaju jesensko pravilo

S hrvatske strane ovaj sastanak prvi je pozdravio gradonačelnik Čabra Antonio Dražović rekavši kako su zbog poplava, a u posljednje tri godine čabarski je kraj doživio dvije velike poplave, oštećena prometna i vodoopskrbna infrastruktura te brojna kućanstva.

Gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić naglasila je kako žestoke bujične poplave postaju jesensko pravilo za gornji dio Kupske doline jer korita Kupe i njenih pritoka ne mogu u kratkom vremenu primiti veliku količinu vode.

– Ako je rješenje čišćenje i uklanjanje sprudova, nije mi jasno zašto se u to ne ide. Na više sam sastanaka, kao i kolegica Kovač, čula kako se dvije države ne mogu dogovoriti i da zato sve stoji.

Da li je to moguće? Pa ovdje žive ljudi koji su državljani Slovenije i Hrvatske. Zašto ih se ne zaštiti? Zbog ovakvog stanja neki su stanovnici već otišli, drugi najavljuju odlazak.

To je poraz i Hrvatske i Slovenije – rekla je Mihelčić zamolivši nazočne da se još danas dogovore o tome kako će narednog ljeta krenuti u čišćenje sprudova, odnosno osloboditi korita Kupe i pritoka nakupljenog pijeska i mulja.

Ranije su se sprudovi čistili

Još su konkretniji bili predstavnici stanovništva tog dijela Kupske doline. Davorin Klobučar, predsjednik MO Brod na Kupi, konstatirao je kako su se ranije sprudovi čistili svakih 25 godina i Kupa je bila puno manje opasna, a biljni i životinjski svijet u noj i uz nju bio je iznimno bogat.

– Na našem je području čak sedam vodotoka. To je ogromna količina vode i kad padnu jake kiše poplave su neizbježne. Prošla je godina bila užasna, ove smo imali već jednu ozbiljniju poplavu, a ono najgore tek čekamo.

Zašto se ne ide na uklanjanje sprudova i vađenje pijeska? Stalno nam govore da će time biti ugrožene ribice i račići, a njih je puno manje nego prije.

I to najvjerojatnije baš zbog tih sprudova! Sve je manje i ljudi i nije mi jasno kome to odgovara – rekao je Klobučar, a Toni Štimac iz naselja Hrvatsko iznio je i brojčane podatke koji svjedoče o teškom stanju.

– Stotinjak metara uzvodno ispred mosta kod Hrvatskog tijekom posljednjih je godina nastao veliki sprud zbog kojeg je dno Kupe za 2,5 metra manje u odnosu na, primjerice, početak ovog stoljeća.

Logično je da kod jakih kiša Kupa to ne može savladati i razlijeva se. Prošle je godine prvi put prešla most, a ponove li se ove godine te kiše cijelo naselje će plivati, a strah me je da će prije ili kasnije Kupa srušiti most.

Žalosno je i tragično da se Hrvatska ne brine za Hrvatsko, mjestašce u kojem je od 50 ljudi dvanaestero djece. Dakle, imamo mlade i mladi žele živjeti ovdje, ali ovakav odnos prema zaštiti od poplava mogao bi ih otjerati.

Ne prihvaćam nikakve tvrdnje da se sprudovi ne smiju micati zbog ekologije. Upravo suprotno, ovakvo ponašanje i ovakva nebriga najjasniji je primjer lošeg ekološkog pristupa jer su zahvaljujući takvim stavovima ugroženi i ljudi i životinje i biljni svijet ovog područja – rekao je Štimac.

Pokušali dati odgovore

Sastanku nazočni predstavnici državnih institucija pokušali su dati određene odgovore pa je tako Tonček Cezar iz Direkcije Slovenskih voda rekao kako za bilo kakvu reakciju na slovenskoj strani oni moraju pitati Zavod za ribolov i Zavod za zaštitu prirode, a oni se rukovode strogim pravilima Nature 2000.

– Mi, primjerice, područje uz Kupu ne smijemo čistiti ni dirati gotovo pola godine. Ako bilo što učinimo, možemo odgovarati i kaznom zatvora – rekao je Cezar.

Vanja Rački, voditelj Ispostave Hravtskih voda za Gorski kotar ponudio je ipak notu optimizma rekavši kako je u tijeku proces tzv “snimanja” najkritičnijih lokacija, odnosno sprudova pred Hrvatskim, Kuželjom i Brodom na Kupi.

– Rade se tzv. modeli vjerojatnosti plavljenja i kad to bude gotovo bit će, u skladu s zakonom, predložene i adekvatne mjere, a ako to bude potrebno moguće su i određene promjene postojeće regulative – rekao je Rački naglasivši kako je s hrvatske strane sustav ipak bolji, jer su štete od poplava manje.

Mještani ne spavaju u kućama

Sastanku je nazočilo i nekoliko ogorčenih mještana koji na slovenskoj strani Kupe imaju zaista velike probleme pa, primjerice, neki od njih kad krenu jesenske jake kiše ne spavaju u kući, već u automobilu ili na sjeniku!

Veliki problem svima koji žive uz Kupu je i činjenica da nakon što se Kupa razlije i nanese na njihova polja, čak i pred kuće, njarazličitije naplavine, oni sami moraju o svom trošku uklanjati sve to!

Očigledno, sustav Natura 2000 definitivno zaista štiti prirodu, ali ne i čovjeka.