Balkonski povrtnjaci savršene su male oaze zelenila i zdravlja oko kojih posla ima malo manje nego u većim vrtovima, ali svejedno je potrebno pridržavati se određenih rasporeda sadnji i održavanja kako biste mogli uživati u plodovima.

Idealan su način za uzgoj povrća na malim površinama, a brojne biljke uspjet će u manjim teglama, poput rajčica, papričica, blitve, salate i tikvica.

Osim što će navedene biljke uživati na balkonu ili terasi, ujedno su i vrlo zahvalne za sve početnike koji još uvijek nemaju dovoljno vrtlarskog iskustva.

Foto: Pexels

Šest sati sunca

Prilikom osmišljavanja povrtnjaka, provjerite imate li na balkonu minimalno šest sati sunca dnevno jer ono je biljkama najpotrebnije za rast.

Mrkvice, tikvice i rajčice poželjno je staviti u veće posude da bi biljke pustile korijenje, a možete iskoristiti široku paletu proizvoda za njihovu sadnju – od drvenih kištri i balkonskih vaza do starih (i očišćenih!) kanti za boju ili pak čvrste PVC vreće.

Balkoni na jugozapadnoj i jugoistočnoj strani najprikladniji su za sve vrste povrća i začinskog bilja, a oni okrenuti jugu bit će odlični za vrste koje vole toplinu, poput rajčice, patlidžana i mediteranskog bilja.

Da bi biljke bile uspješne i zdrave, potrebna im je redovita cirkulacija zraka, pa obratite pažnju da vam povrtnjak nije smješten na dio balkona okruženog zidovima gdje nema ni povjetarca.

Pri odabiru biljaka nemojte se pomamiti za baš svim sjemenjem, već odaberite ono koje će doista i uspjeti na balkonskom povrtnjaku te biljke koje su rastom za njega i prikladne.

Primjerice, ako kupujete rajčice patuljastog rasta, bit će im dovoljne manje posude za sadnju, ali ako želite visoke rajčice čije stabljike mogu narasti i do nekoliko metara, osigurajte im potporu u obliku kolca ili ih privežite konopcem za strop.

Foto: Pexels

Odabir biljaka

Kraj listopada i studeni idealni su za gnojidbu zemlje i sređivanje povrtnjaka, ali i priprema tla za sadnju jer se u ovo doba godine može posaditi bob mahunar, grašak, mrkvu, peršin, češnjak, luk, razne salate, korijander i repe.

Kupusnjače podnose hladni period godine pa tako glavice kasnog kupusa mogu dugo preživjeti bez da se smrznu.

Saditi se može i raštiku koja se prilagodila hladnoći jer se u njezinim listovima škrob pretvara u šećer i tako se biljka štiti od smrzavanja. Posaditi možete i crveni luk i češnjak, a njihove glavice valja saditi čim bliže, ali pripazite da se ne dodiruju jer one koje se budu dodirivale, mogle bi dovesti do truljenja.

Što se salata tiče, saditi se može zimske sorte zelene salate, matovilac, radič, endiviju i rukolu, a u slučaju da se odlučite na sadnju blitve, birajte zimske sorte jer ljetne neće dati dobar urod zbog toga što će se smrznuti.

Blitvu ćete moći brati već u veljači, a za njezin brži rast i bolju kvalitetu listova, u vrijeme najnižih temperatura usjev pokrijte agrotekstilom.

Dobar izbor za balkonski povrtnjak je i mrkva, a iako se obično sije tijekom proljeća, uspjet će i na nižim temperaturama.