Svjedoci smo izazova demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava. Ugroženost demokracije očituje se stalnim napredovanjem autoritativnih režima i vođa, kao i otvorenim podržavanjem “neliberalne demokracije” koja se protivi demokratskom pluralizmu i međusobnom poštovanju te relativizira fašizam, rasizam pa čak i krvavi imperijalizam – istaknula je rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija na današnjoj panel raspravi “Empowering Youth: Building Resilient Democracies Through Dialogue and Peace”.

Rasprava, čiji su organizatori Norveška ambasada u Hrvatskoj i Sveučilište u Rijeci, okupila je hrvatske i norveške akademske i neakademske stručnjake koji dijele znanstvenoistraživačke, nastavne, obrazovne, stručne i zagovaračke interese te ekspertizu u području ljudskih prava, civilnog angažmana mladih, građanskog odgoja i obrazovanja te obrazovanja za mir, a rektorica je ujedno napomenula da manje od osam posto svjetske populacije živi u potpunoj demokraciji.

– Sve veća učestalost nasilnih sukoba ozbiljno je ugrozila rezultat globalne demokracije, kazala je prof. dr. Prijić Samaržija.

Među ugrozama demokracije izdvojila je i pseudoznanstvene pokrete, skepticizam prema znanosti, kao i antiintelektualizam, a kao jednu od karakteristika riječkog Sveučilišta istaknula je otvorenost kroz internacionalizaciju, otvorenu znanost te stvaranje inovacijskih ekosustava.

Govoreći o ulozi sveučilišta u jačanju demokracije rektorica je istaknula da sveučilišta trebaju biti dionici koji se bave dilemama i problemima stvarnog svijeta s ciljem preokreta dugotrajnog globalnog papa trenutnog stanja i to kroz dijalog, suradnju i razvoj kompetencija za mir.

Predstavljajući istraživanja političke pismenosti mladih u Norveškoj profesor Knut Vesterdal s Norwegian University of Science and Technology kazao je da istraživanja pokazuju primjetan pad znanja norveških učenika o građanskom i demokratskom obrazovanju.

Međutim, istovremeno je političko povjerenje u Norveškoj poraslo, dok je u većini zemalja u padu.

Voditelj Centra za poučavanje i učenje Utøya, Zamran A. Butt, predstavljajući organizacijske primjere angažiranih, kritičkih i participativnih edukativnih radionica s mladima na temu demokracije istaknuo je da Utøya ima dugogodišnju tradiciju kao mjesto susreta mladih ljudi koji se bave političkim, građanskim i demokratskim pitanjima.

To je mjesto međunarodne solidarnosti i mirovnog rada, temeljeno na demokratskim vrijednostima i načelima, a Butt je podsjetio i na teroristički napad 22. srpnja 2011. kada je na tom norveškom otoku ubijeno 69 tinejdžera.

– Nakon toga Utøya je ponovno uspostavljena kao mjesto građanskog i demokratskog angažmana. Mladi ljudi dolaze iz cijelog svijeta kako bi razmijenili iskustva i surađivali u promicanju demokratskih vrijednosti i praksi.

Postala je snažan i inspirativan primjer otpornosti mladih na ekstremizam i terorizam. Program promiče važnost mladih za održive demokracije.

Potiče demokratsko sudjelovanje, aktivizam, obuku i umrežavanje kroz radionice, seminare i konferencije s ciljem osnaživanja mladih ljudi da se njihov glas čuje i računa, kazao je Butt.

Panel raspravi prisustvovao je i Helge Klouman Marstrander iz Norveške ambasade, zamjenik šefa diplomatske misije, a predstavljen je i rad hrvatskih organizacijakoje se bave ljudskim pravima.

Tako je Iva Zenzerović predstavila Centar za mirovne studije u Zagrebu, a doc. dr. Nebojša Zelič, predstojnik Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, osvrnuo se na programe “Škola i zajednica” koji se provodi u srednjim školama te mrkopaljsku Školu mira, kao formalne i neformalne oblike poučavanja mladih o demokraciji, dijalogu i ljudskim pravima.