Dow Jones indeks u srijedu se spustio za 409,94 bodova ili 0,96 posto, na 42.514 bodova,zabilježivši najveći dnevni postotni pad u zadnjih mjesec dana. S&P 500 indeks korigiran je naniže za 0,92 posto, na 5.797 bodova, zabilježivši pad treći dan zaredom, dok je Nasdaq oslabio 1,6 posto, na 18.276 bodova.

Američka su tržišta blizu rekordno visokih razina, ali kombinacija zarada, promjenjivih izgleda monetarne politike i nadolazećih predsjedničkih izbora stavit će na kušnju rast i mogla bi potaknuti volatilnost, napominju analitičari.

Prinosi na 10-godišnje američke trezorske zapise dosegnuli su nove najviše razine u zadnja tri mjeseca jer investitori smanjuju svoja očekivanja oko Fedova daljnjeg tempa snižavanja kamatnih stopa s obzirom na snažne gospodarske pokazatelje i nadolazeće predsjedničke izbore.

“Tržište teško probavlja najnoviji rast prinosa”, kazao je Adam Turnquist, strateg pri LPL Financialz, dodavši da više kamate i prinosi po trezorcima negativno utječu na tržište dionica.

Među dionicama koje su senzitivne na promjene kamatnih stopa, najveću korekciju cijene pretrpjele su tehnološke, a pritom je cijena dionice Nvidije pala 2,8 posto, Applea 2,16 posto, Meta Platformsa 3,15 posto te Amazona za 2,63 posto. Od 11 dioničkih sektora sadržanih u S&P 500, porasle su u prosjeku cijene u tek dva – nekretninskom i komunalnom.

“Tržište je dosegnulo povijesno visoke razine i sada portfelj menadžeri razmatraju da možda ‘uberu’ nešto profita”, tumači raspoloženje među tržišnim sudionicima Thomas Martin, portfelj menadžer u Globalt Investmentsu.

Najveća gubitnica međutim bila je dionica McDonaldsa, s padom cijene za više od pet posto nakon što je infekcija E. coli bakterijom koja je pronađena u jednom od njegovih hamburgera uzrokovala smrt jedne osobe i oboljevanje brojnih drugih.

Na europskim burzama najvažniji indeksi jučer su pali. Pritom je londonski Ftse indeks oslabio 0,58 posto, na 8.258 bodova, frankfurtski DAX za 0,23 posto, na 19.377 bodova, a pariški CAC za 0,5 posto, na 7.497 bodova.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 6,30 sati bio je u minusu 0,3 posto, ponajviše pritisnut korekcijom na kineskim burzama.

Tokijski Nikkei nadoknadio je ranije gubitke te je u blagom plusu od 0,06 posto. No, indeks hongkonške burze spustio se gotovo jedan posto, a šangajske za pola posto.

“Sve dok su fundamenti solidni i sve ostalo u ravnoteži, to će podupirati tržište bikova. No, kratkoročni rizik će se odražavati na cijene imovine, što će trgovci koristiti kao priliku za ‘uberu’ profit i povećaju gotovinsku poziciju”, ističe Kyle Rodda, analitičar u Capital.com.

Ono što uznemiruje dionička tržišta je nastavak rasta prinosa američkih obveznica, s referentnim prinosima na 10-godišnje državne obveznice koji su ovog tjedna porasli za 16 baznih bodova na 4,23 posto, nedaleko njihove najviše razine u tri mjeseca od 4,26 posto. Snažni američki ekonomski podaci naveli su trgovce na pitanje može li si Fed priuštiti prebrzo smanjenje stopa na svakom od svoja dva preostala sastanka ove godine.

Dolarov indeks najviši od kraja srpnja

Međutim, viši prinosi na američke trezorce poduprli su rast tečaja dolara. Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je 104,38 bodova i nadomak je najviše razine od 30. srpnja kada je iznosio 104,57 bodova.

Dolar je pritom prema jenu u jednom trenutku dosegnuo i tečaj od 153 jena ili 1,1 posto više nego dan ranije, a sada se njime trguje po 152,655 jena. Japanska valuta oslabila je nakon što je guverner Banke Japana Kazuo Ueda rekao da još treba vremena da se postigne cilj središnje banke u pogledu inflacije.

Tečaj eura, pak spustio se na 1,07612 dolara, najnižu razinu u zadnjih gotovo četiri mjeseca. Trgovci su, naime, povećali svoje oklade na brže i potencijalno veće smanjenje kamatnih stopa u eurozoni nego u SAD-u, nakon što su brojni kreatori monetarne politike upozorili na rizik od toga da inflacija bude ispod ciljanih 2 posto, što je značajna promjena tona nakon dvogodišnje kampanje obuzdavanja inflacije.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde u srijedu je zauzela odmjereniji stav, rekavši da kreatori politike moraju biti “oprezni” u odlučivanju o politici, no njezin je kolega Mario Centeno sugerirao da bi stope mogle biti smanjene za 50 baznih bodova na sljedećem sastanku monetarne vlasti 12. prosinca.