Foto Screenshot / HRT
Psihijatar Ivan Urlić smatra kako je na sistematskom pregledu prije škole očito nešto propušteno ili shvaćeno na preoptimističan način
povezane vijesti
- Šestorka uhićena, pucali usred Zagreba: “Iza mene je bio auto, zaustavio se i počeli su pucati niz ulicu”
- Incident na glavnom zagrebačkom trgu. Odlomio se komad zgrade, intervenirali vatogasci i policija
- Dan kad se Gorski kotar borio za bolje sutra. Prošlo je punih deset godina od protesta Gorana na Markovom trgu
Više od 1000 učenika ni u matičnoj ni u područnoj zagrebačkoj osnovnoj školi jučer nije bilo na nastavi jer se u školu nenajavljeno vratio učenik problematičnog ponašanja. Roditelji su poručili da svoju djecu ni danas neće poslati na nastavu. U Studiju 4 gostovali su Antonija Mirosavljević, predsjednica Udruge ravnatelja, i Ivan Urlić, psihijatar, javlja HRT.
– Ovo je jedan izniman slučaj i nadam se da će, ako se uskoro i riješi, biti poruka svima nama da nešto treba hitno mijenjati, da trebamo zauzeti zajednički stav, prestati prebacivat lopticu s jedne strane na drugu stranu i da zapravo smo svi ovdje na neki način odgovorni za ovu situaciju, rekla je Mirosavljević.
– Roditelji su ti koji su od rođenja pa do polaska u školu i u vrtić odgovorni za svoje dijete. Prvenstveno bi ovo adresirala na roditelje ovog dječaka koji su do polaska u školu trebali, a bili su i obvezni po Obiteljskom zakonu, voditi skrb i brigu o svom djetetu. Sad u školama rješavamo ove posljedice, a uzrok nije još ni prije škole nitko riješio, istaknula je.
Dodala je kako razumijem ostale roditelje koji su u strahu za svoju djecu, no smatra da i ovom dječaku i njegovim roditeljima treba hitno pomoći.
Urlić smatra kako je na sistematskom pregledu prije škole očito nešto propušteno ili shvaćeno na preoptimističan način.
– Nemamo svi jednak ritam sazrijevanja pa ćemo onda nekako pustiti da i vrijeme nešto napravi i da sada neki novi ambijent, školski, uvede možda neke nove poticaje u sazrijevanju dotičnog dječaka. No ako nismo dovoljno pažljivi na simptome, na znakove koji nam ne slute na dobro, onda kad nismo riješili nešto ranije nam se događa ovo što se događa, rekao je te istaknuo kako smatra da ovaj problem najviše pogađa dječaka o kojemu je riječ.
Na pitanje je li moguće manipulirati testovima i provjerama, Urlić je odgovorio da nije.
– Test pokaže to što pokaže. Stručnjaci znaju, a imate i način kako vidjeti je li netko iskren ili je neiskren u odgovorima. Neiskren u smislu da se nastoji svidjeti, da spekulira kako bi se svidio po mišljenju ispitanika. Međutim postoje i načini kako se iz istog testa dobije rezultat da osoba nije bila dovoljno iskrena i da test nije upotrebljiv ili nije dovoljno upotrebljiv. Tako da nema neke velike mogućnost manipulacije, rekao je.
Mirosavljević smatra kako postoji rješenje za ovu situaciju.
– Rješenje bi bilo opservacija koja bi trajala par tjedana gdje bi tim stručnjaka, primjerice u bolnici u Kukuljevićevoj, procjenjivao dječaka. Kada to rade oni koji su zato osposobljeni i oni koji su preko sustava školske medicine, to se radi na način da se traži i mišljenje škole i učiteljice. Kada roditelj odlazi privatno, onda ne dobije mišljenje škole, učiteljice ili ostalih institucija, istaknula je.
– Vrtić i srednja škola nisu obvezni. To su sustavi gdje vi ako niste sukladno ponašanju kakvom trebate biti, oni vas izbacuju. Osnovna škola je obvezna, svako dijete po Ustavu mora i ima pravo osnovnog obrazovanja i tu zapravo dobivamo najveće probleme, dodala je.
Na pitanje postoji li zakon ili netko tko može roditeljima naložiti da puste dijete da pristupi toj opservaciji, Mirosavljević je odgovorila – sud.
– Sud može donijeti presudu. Ured za obrazovanje, u ovom slučaju Grada Zagreba, izdaje rješenje na temelju procjene psihofizičkog stanja djeteta. Na to rješenje se roditelji imaju pravo žaliti. Žalili su se Ministarstvu i ono je odbilo žalbu roditelja i vraćeno je natrag na Gradski ured, koji do danas očito nije taj problem riješio. U svakom slučaju problem se može riješiti detaljnom opservacijom djeteta i na kraju će se izdati rješenje po kojem članku je primjereni oblik školovanja, je li to nastava od kuće, online nastava, nastava po određenom članku u posebnim skupinama ili nešto drugo, istaknula je.
